Pravila EU-a o koordinaciji sustavâ socijalne sigurnosti
Koordinacijom među državama članicama EU-a osigurava se da građani i građanke EU-a mogu prenijeti svoja prava iz područja socijalne sigurnosti ako se sele ili rade unutar Europe.
Prioriteti i načela
Pravilima o koordinaciji socijalne sigurnosti želi se osigurati to da građani i građanke ne budu u nepovoljnijem položaju zbog činjenice da rade ili žive u drugoj državi članici.
Pravila o koordinaciji socijalne sigurnosti EU-a primjenjuju se na sljedeće:
- slučaj bolesti, majčinstvo i istovjetna davanja za očinstvo
- starosne mirovine, naknade u slučaju prijevremenog umirovljenja odnosno invalidnosti
- obiteljske mirovine i naknade u slučaju smrti
- davanja za nezaposlenost
- obiteljska davanja
- davanja za slučaj ozljeda na radu odnosno profesionalnih bolesti.
U EU-u postoje pravila o koordinaciji međudjelovanja između nacionalnih sustava socijalne sigurnosti. Sve zemlje imaju slobodu odlučivanja o tome tko podliježe obveznom osiguranju u okviru nacionalnih zakonodavstava, koja se davanja dodjeljuju te prema kojim uvjetima.
Pravila o koordinaciji sustavâ socijalne sigurnosti služe tome da niti jedna osoba ne bude bez zaštite, odnosno da u prekograničnoj situaciji ne bude osigurana u dvama sustavima.
Među glavnim su prioritetima:
- doprinos socijalnoj pravdi te boljoj povezanosti i pravednijem unutarnjem tržištu
- jasna, pravedna i provediva pravila od ključne su važnosti za olakšavanje mobilnosti radne snage
- olakšavanje slobodnog kretanja radnika kao jednog od ključnih stupova unutarnjeg tržišta, istodobno osnažujući alate nacionalnih nadležnih tijela za borbu protiv zlouporabe ili prijevara.
Pravila o socijalnoj sigurnosti EU-a temelje se na četirima načelima:
- samo jedna zemlja: na građane i građanke primjenjuje se zakonodavstvo jedne zemlje, tako da doprinose plaćaju samo u jednoj zemlji
- jednako postupanje: građani i građanke imaju ista prava i obveze kao i državljani zemlje u kojoj ostvaruju prava
- zbrajanje: kada građani i građanke zatraže davanje, prema potrebi se u obzir uzimaju prethodna razdoblja osiguranja, rada ili boravka u drugim zemljama
- izvoznost davanja: građani i građanke koji ostvaruju pravo na novčano davanje u jednoj zemlji općenito ga mogu primati čak i ako žive u drugoj zemlji.
Glavne predložene prilagodbe
Postojeća pravila EU-a o koordinaciji sustavâ socijalne sigurnosti na snazi su od 1. svibnja 2010. Međutim, tržište rada i društvo stalno se razvijaju, kao i nacionalni sustavi socijalne sigurnosti te sudska praksa.
Stoga su nužne ciljane prilagodbe kako bi se osiguralo da pravila budu pravedna, jednostavnija za primjenu i da ih je lakše provoditi.
Kako bi se postojeća pravila modernizirala i pojednostavnila te kako bi se zajamčila pravedna raspodjela tereta troškova socijalne sigurnosti među državama članicama, Europska komisija u prosincu 2016. predstavila je prijedlog revizije pravila o koordinaciji.
Glavni je cilj revizije nastavak modernizacije pravila o koordinaciji socijalne sigurnosti EU-a na sljedeći način:
- daljnjim olakšavanjem ostvarivanja prava građana i građanki
- osiguravanjem pravne jasnoće
- osiguravanjem pravedne i ravnopravne raspodjele financijskog opterećenja
- promicanjem administrativne jednostavnosti i provedivosti pravila.
Uredba je usmjerena na nekoliko važnih područja u kojima se uvode sljedeća pravila:
Davanja za nezaposlenost
Građani i građanke EU-a trebali bi moći izvoziti svoja davanja za nezaposlenost u zemlje koje nisu njihove zemlje boravišta tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci.
Uvodi se posebno pravilo za pogranične radnike koji će moći izvoziti svoja davanja za nezaposlenost na razdoblje od najviše 15 mjeseci, osim ako je razdoblje prava na davanja kraće.
Nadležna država u području socijalne sigurnosti za tu kategoriju radnika postat će država u kojoj su obavljali profesionalnu djelatnost nakon što su šest mjeseci bili zaposleni, samozaposleni ili osigurani.
Primjenjivo zakonodavstvo o upućenim radnicima
Zaposleni i samozaposleni radnici morali bi tri mjeseca prethodno biti povezani sa sustavom socijalne sigurnosti svoje države članice podrijetla, prije nego što će moći biti upućeni na rad u drugoj državi članici.
Maksimalno trajanje povezanosti sa sustavom socijalne sigurnosti države članice koja ih upućuje i dalje je 24 mjeseca. Predviđeno je minimalno razdoblje prekida od dva mjeseca i za zaposlene i za samozaposlene osobe između bilo kojih dvaju razdoblja od 24 mjeseca.
Obiteljska davanja
Prijedlogom se kodificira presuda u predmetu Wiering (C-347/12) i stoga razjašnjava razlika između novčanih obiteljskih davanja, čija je primarna namjena zamijeniti prihod koji nije zarađen zbog odgoja djece i svih ostalih obiteljskih davanja.
Pristup gospodarski neaktivnih mobilnih građana određenim socijalnim davanjima
Kako bi se osigurala veća pravna jasnoća, prijedlog sadrži popis relevantne sudske prakse Suda Europske unije te se njime predviđa da, u skladu s nacionalnim zakonima ili praksom, ne bi trebalo sprječavati mobilne građane da doprinose sustavima za zdravstveno osiguranje.
Davanja za dugotrajnu skrb
Uredbom bi se uvela definicija davanja za dugotrajnu skrb, a u poglavlju o bolesti dodatno se razjašnjavaju elementi relevantnog postupka.
Revizija postojećih pravila
Vijeće je 22. travnja 2026. postiglo privremeni dogovor s Europskim parlamentom o ažuriranim pravilima o koordinaciji nacionalnih sustava socijalne sigurnosti. Cilj je revizije modernizirati pravila i učiniti ih jasnijima, pravednijima i jednostavnijima za provedbu.
Veleposlanici i veleposlanice država članica pri EU-u potvrdili su privremeni dogovor 29. travnja 2026.
Privremeni dogovor još treba potvrditi Europski parlament. Nakon toga bit će podvrgnut pravno-jezičnoj redakturi, a zatim će ga obje institucije formalno donijeti.
- Vijeće i Parlament postigli privremeni dogovor o koordinaciji sustavâ socijalne sigurnosti (priopćenje za medije, 22. travnja 2026.)
- Koordinacija sustava socijalne sigurnosti: predstavnici i predstavnice država članica EU-a potvrdili privremeni dogovor (priopćenje za medije, 29. travnja 2026.)
Prethodni pregovori
Predložena je pravna osnova za reviziju članak 48. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se zahtijeva da Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.
Vijeće koordinira stajališta država članica o novom prijedlogu. Vijeće je započelo s preispitivanjem prijedloga u siječnju 2017., a ministri i ministrice održali su nekoliko rasprava o prijedlogu.
Vijeće je postiglo dva djelomična pregovaračka stajališta („opći pristup”), u listopadu i prosincu 2017., o sljedećim poglavljima prijedloga:
- pristup gospodarski neaktivnih mobilnih građana i građanki određenim socijalnim davanjima
- primjenjivo zakonodavstvo za upućene i poslane radnike i osobe koje rade u dvjema državama članicama ili više njih
- davanja za dugotrajnu skrb
- obiteljska davanja.
Vijeće je 21. lipnja 2018. postiglo dogovor o svojem potpunom pregovaračkom stajalištu. Na temelju tog mandata predsjedništvo Vijeća započelo je pregovore s Europskim parlamentom nakon što je on donio svoje stajalište.
- Koordinacija sustavâ socijalne sigurnosti: Vijeće postiglo dogovor o općem pristupu (priopćenje za medije, 21. lipnja 2018.)
- Redovni zakonodavni postupak (osnovne informacije)
Osnovne informacije
U EU-u već dugi niz godina postoji okvir za koordinaciju sustavâ socijalne sigurnosti država članica kako bi se olakšala mobilnost radne snage. Koordinacijom sustavâ socijalne sigurnosti u EU-u nastoji se osigurati to da svaki građanin i građanka EU-a i državljanin treće zemlje s boravkom u EU-u ima pravedan pristup sustavu socijalne sigurnosti, neovisno o zemlji u kojoj taj građanin živi.
Od tada se zakonodavstvo u području koordinacije sustavâ socijalne sigurnosti EU-a razvilo u skladu s jačanjem europske integracije te proširenjem EU-a.
Trenutačno su pravila o koordinaciji utvrđena u uredbi (EZ) 883/2004 te provedbenoj uredbi (EZ) 987/2009.
Ovim nacrtom zakonodavstva izmjenjuju se Uredba 883/2004 i Uredba 987/2009 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Revizijom se želi:
- objasniti u kojim okolnostima države članice mogu ograničiti pristup socijalnim davanjima za gospodarski neaktivne mobilne građane EU-a
- uspostaviti usklađeni sustav za koordinaciju davanja za dugotrajnu skrb
- predložiti nove mehanizme za koordinaciju davanja za nezaposlenost u prekograničnim slučajevima
- uvesti nove odredbe za koordinaciju obiteljskih davanja
- pojasniti pravila za upućene radnike.
Povezani dokumenti i publikacije
Posljednja izmjena: 29. travnja 2026.
Prava iz područja socijalne sigurnosti u drugim državama
EU želi svojim građanima i građankama olakšati preseljenje unutar Europe i rad u drugoj zemlji EU-a, te pritom zaštititi njihova prava iz područja socijalne sigurnosti.
Preseljenje u drugu zemlju EU-a i rad u drugoj zemlji temeljno je pravo svih građana i građanki EU-a i okosnica jedinstvenog tržišta. Ipak, slobodno kretanje bilo bi nemoguće bez pravilâ EU-a o koordinaciji socijalne sigurnosti.
Svrha pravila EU-a o koordinaciji prava iz područja socijalne sigurnosti nije zamijeniti nacionalne sustave jedinstvenim europskim sustavom, već ih koordinirati. Države članice snose isključivu odgovornost za svoje sustave socijalne sigurnosti, odnosno oni se ne usklađuju na razini EU-a.
Gdje se primjenjuju pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti?
Njima se jamči zaštita u području socijalne sigurnosti ako se građani i građanke sele ili rade unutar Europe (EU-27, Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska).
Građani i građanke EU-a imaju pravo:
Koordinacija prava socijalne sigurnosti EU-a s Ujedinjenom Kraljevinom
Nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a od 1. siječnja 2021. na snazi su posebna pravila o koordinaciji. Prava osoba obuhvaćenih sporazumom o povlačenju sklopljenim između EU-a i Ujedinjene Kraljevine i dalje su zaštićena.
Za osobe koje nisu obuhvaćene sporazumom o povlačenju, koordinacija sustava socijalne sigurnosti između EU-a i Ujedinjene Kraljevine uređena je relevantnim protokolom uz sporazum o trgovini i suradnji. Iako je sličan pravilima EU-a i ima sveobuhvatno područje primjene, protokolom se ne predviđa jednaka razina zaštite kao i propisima EU-a.