Prava pripravnika u EU-u
Vijeće radi na novim pravilima za poboljšanje radnih uvjeta pripravnika kako bi ih se zaštitilo od iskorištavanja i nepoštenih postupaka.
Pripravnici u EU-u
U EU-u je trenutačno više od tri milijuna pripravnika, a očekuje se da će se taj broj do 2030. povećati za 16 %.
Pripravništvo je privremeno radno iskustvo koje omogućuje učenje i razvoj vještina te stjecanje praktičnog i radnog iskustva.
Vijeće je 19. lipnja 2025. postiglo dogovor o novim pravilima za poboljšanje radnih uvjeta za pripravnike kojima bi se osiguralo da se prema njima ne postupa nepovoljnije u odnosu na usporedive zaposlenike, a poslodavcima bi se onemogućilo da radne odnose lažno prikazuju kao pripravništva.
Vijeće i Parlament trenutačno pregovaraju o konačnoj verziji nove direktive.
U 2019. gotovo polovina od 3,1 milijuna pripravnika u EU-a nije bilo plaćeno za svoj rad. Studija Europske komisije upućuje na to da je vjerojatno broj pripravnika, posebno neplaćenih, podcijenjen.
Vijeće će izdati smjernice o pripravništvima, s naglaskom na:
- pravednoj naknadi
- socijalnoj zaštiti
- ravnopravnom pristupu za ranjive skupine.
Osam od deset mladih Europljana i Europljanki završilo je barem jedno pripravništvo
Istraživanje Eurobarometra iz 2023. u kojem je sudjelovalo više od 26 000 osoba u dobi od 18 do 34 godine pokazalo je da je 78 % osoba završilo barem jedno pripravništvo. Od toga je njih 21 % to učinilo u drugoj državi članici EU-a, što je znatan porast u odnosu na 9 % u 2013.
Osim toga, 76 % sudionika ankete izjavilo je da su tijekom pripravništva stekli korisne stručne vještine. Na temelju tog iskustva 68 % sudionika pronašlo je posao, pri čemu je njih 39 % sklopilo ugovor na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem, a 26 % s drugim.
Najvišu stopu sudjelovanja u pripravništvu (90 %) ima Njemačka, a najnižu (53 %) Švedska
Na ovom grafikonu prikazan je postotak osoba koje su završile pripravništvo u različitim državama članicama EU-a.
Na grafikonu je prikazan postotak pojedinaca u različitim državama članicama EU-a koji su završili barem jedno pripravništvo, nisu završili pripravništvo ili nisu sigurni u vezi sa svojim iskustvom pripravništva.
Primjeri podataka u tablici:
- EU-27: 19 % osoba nije obavilo pripravništvo, 4 % nije sigurno, a 78 % je obavilo najmanje jedno pripravništvo
- Belgija: 17 % osoba nije obavilo pripravništvo, 3 % nije sigurno, a 80 % je obavilo najmanje jedno pripravništvo
- Njemačka: 7 % osoba nije obavilo pripravništvo, 3 % nije sigurno, a 90 % je obavilo najmanje jedno pripravništvo
- Grčka: 26 % osoba nije obavilo pripravništvo, 3 % nije sigurno, a 71 % je obavilo najmanje jedno pripravništvo
- Poljska: 12 % osoba nije obavilo pripravništvo, 3 % nije sigurno, a 86 % je obavilo najmanje jedno pripravništvo
- Finska: 34 % osoba nije obavilo pripravništvo, 7 % nije sigurno, a 59 % je obavilo najmanje jedno pripravništvo
- Švedska: 40 % osoba nije obavilo pripravništvo, 7 % nije sigurno, a 53 % je obavilo najmanje jedno pripravništvo.
Svako deseto pripravništvo traje dulje od šest mjeseci
U nekim se slučajevima pripravništvo koristi za popunjavanje redovnih radnih mjesta, što znači da pripravnici imaju iste zadaće i odgovornosti kao i zaposlenici, ali bez pogodnosti jednake plaće ili sigurnosti radnog mjesta.
Pri višestrukim pripravništvima kod istog poslodavca postoji rizik da se pripravnike iskorištava kao prikrivene zaposlenike. Jedan je od ciljeva novog zakonodavnog akta spriječiti da se to dogodi.
Mađarska ima najvišu stopu višestrukih pripravništava kod istog poslodavca, koja iznosi 50 %
U ovoj tablici navedene su informacije o Europljanima koji su obavili više pripravništava kod istog poslodavca.
U ovoj tablici navedene su informacije o pojedincima koji su obavili više pripravništva kod istog poslodavca.
Sažetak rezultata:
- Mađarska (50 %), Češka (46 %) i Litva (47 %) imaju najveći udio osoba koje su potvrdile da se prošle više pripravništava kod istog poslodavca
- Luksemburg ima najnižu stopu višestrukih pripravništava kod istog poslodavca, koja iznosi 17 %. Niže stope imaju i Francuska (26 %), Belgija (31 %) i Hrvatska (31 %)
- Slovačka je imala najniži postotak odgovora „ne znam” od 7 %, što upućuje na relativno veću nesigurnost među ispitanicima
- Luksemburg je imao najniži postotak odgovora „ne znam” od 1 %.
Gotovo svaki drugi pripravnik u EU-u nije plaćen
Od onih koji su završili barem jedno pripravništvo naknadu je primilo njih 55 %, u usporedbi s 40 % u 2013.
Hrvatska sa 78% ima najvišu stopu plaćenih pripravništava, a Belgija najnižu, od 39 %
U ovoj tablici navedeni su podaci o tome jesu li pripravništva u različitim državama članicama EU-a plaćena.
U ovoj tablici navedeni su podaci o tome jesu li pripravništva u različitim državama članicama EU-a plaćena. Odgovori su podijeljeni u tri kategorije: „da,” „ne” i „ne znam”.
Sažetak rezultata:
1. plaćeno pripravništvo („da”)
- najviše stope plaćenog pripravništva zabilježene su u Hrvatskoj (78 %), Grčkoj (73 %) i Sloveniji (71 %)
- najniže stope plaćenog pripravništva zabilježene su u Luksemburgu (41 %) i Belgiji (39 %)
2. neplaćeno pripravništvo („ne”)
- najviše stope neplaćenog pripravništva zabilježene su u Luksemburgu (58 %) i Litvi (56 %)
- najniže stope neplaćenog pripravništva zabilježene su u Grčkoj (26%) i Sloveniji (26%)
3. odgovor „ne znam”:
- Slovačka je imala najviši postotak odgovora „ne znam” od 4 %
- mnoge zemlje, uključujući Estoniju, Irsku, Grčku i Francusku, imale su jednako nizak udio odgovora „ne znam” od 1 %.
Socijalna zaštita
U EU-u svaki četvrti pripravnik nema pristup socijalnoj zaštiti. Točnije, 61 % ispitanika izjavilo je da su tijekom pripravništva imali potpun ili djelomičan pristup socijalnoj zaštiti, dok 27 % njih uopće nije imalo pristup.
69 % ispitanika izjavilo je da su njihovi radni uvjeti tijekom posljednjeg pripravništvu bili jednaki radnim uvjetima redovnih zaposlenika u vidu opreme, radnog vremena i zdravstvene skrbi
Austrija je imala najveću stopu pristupa socijalnoj zaštiti od 49 %, a Belgija i Cipar imali su najnižu stopu od 24 %
U ovoj tablici prikazani su podaci o pristupu socijalnoj zaštiti za pripravnike tijekom pripravništva u Europi.
U ovoj su tablici prikazani podaci o pristupu socijalnoj zaštiti za pripravnike tijekom njihova pripravništva u različitim državama članicama EU-a.
Sažetak rezultata:
puni pristup socijalnoj zaštiti
- u Austriji (49 %) i Finskoj (48 %) zabilježen je najveći postotak ispitanika koji su naveli da je njihov pristup socijalnoj zaštiti jednak onima redovnih zaposlenika
- Belgija (24 %) i Danska (25 %) imale su najnižu stopu potpunog pristupa
djelomičan pristup socijalnoj zaštiti
- najveći postotak ispitanika s pristupom nekim elementima socijalne zaštite zabilježile su Češka (38 %) i Slovenija (34 %)
- Estonija (12 %) i Luksemburg (15 %) imali su najnižu stopu djelomičnog pristupa
bez pristupa socijalnoj zaštiti
- u Finskoj (7 %) i Švedskoj (9 %) zabilježen je najniži postotak ispitanika koji su naveli da nemaju pristup socijalnoj zaštiti
- Belgija (36 %) i Cipar (35 %) zabilježili su najveći postotak nedostatka pristupa
ispitanici nisu sigurni
- najveći postotak odgovora „ne znam” imali su Luksemburg (30 %) i Finska (23 %) što upućuje na znatnu nesigurnost
- Grčka (7 %) i Rumunjska (7 %) imale su najniži postotak odgovora „ne znam”.
Pristup pripravništvu nije ravnopravan
Prema Europskoj komisiji, neravnopravan pristup, osobito visokokvalitetnim i prekograničnim mogućnostima, izazov je za ranjive skupine, posebno u slučaju neplaćenih pripravništava.
40 % ispitanika Eurobarometra smatra da se mladi migrantskog podrijetla, osobe iz socioekonomskih skupina u nepovoljnom položaju i osobe s invaliditetom suočavaju s preprekama u pristupu pripravništvu.
Anketom je utvrđeno i da među osobama koje nisu obavile pripravništvo 18 % njih nije moglo pronaći pripravništvo, 16 % ih nije bilo informirano, a 10 % njih nije imalo dovoljno financijskih sredstava za sudjelovanje u pripravništvu.
10 % osoba koje nisu sudjelovale u pripravništvu nema financijskih sredstava
Na ovom grafikonu prikazani su razlozi zbog kojih osobe diljem EU-a nisu sudjelovale u pripravništvu.
U ovoj tablici prikazani su razlozi zbog kojih osobe diljem EU-a nisu sudjelovale u pripravništvu.
- Glavni razlog:
- najčešći razlog za nesudjelovanje u pripravništvu bio je nezainteresiranost (36 %).
- Ostali razlozi:
- 18 % ispitanika kao odgovor je navelo nemogućnost pronalaska pripravništva, a njih 16 % nedovoljnu informiranost
- 10 % ispitanika kao odgovor je navelo financijske prepreke (nedovoljna financijska sredstva)
- 8 % ispitanika kao razlog je navelo nedostatak potrebnih vještina
- 20 % odgovora odnosilo se na druge neodređene razloge
- 8 % ispitanika izjavilo je da ne znaju zašto nisu sudjelovali u pripravništvu.
Posljednja izmjena: 17. kolovoza 2025.
