Mehanizam prijenosa porezne obveze za PDV: sprečavanje prijevara u vezi s PDV-om

Vijeće trenutačno radi na prijedlogu direktive Vijeća kojim se nastoji omogućiti primjena općeg mehanizma prijenosa porezne obveze za PDV na domaće transakcije među poduzećima koje se odnose na usluge ili robu s računom većim od 10 000 eura. Primjena tog mehanizma omogućila bi se pod određenim uvjetima.

Mehanizmom prijenosa porezne obveze odgovornost za prijavu transakcije na koju se obračunava PDV prenosi se s prodavatelja na kupca robe ili usluge.

Primjena takvog mehanizma bila bi odstupanje od glavnih općih načela trenutačnog sustava PDV-a u EU-u te je stoga potrebna izmjena direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. U skladu s prijedlogom odstupanje bi se odobrilo na određen rok te bi bilo dobrovoljno za države članice koje ispunjavaju uvjete utvrđene u predloženoj direktivi.

Cilj je pomoći nekim državama članicama koje su posebno pogođene prijevarama u vezi s PDV-om i čije mjere nisu dostatne za njihovo suzbijanje, što bi se moglo odnositi na slučajeve sustavnih prijevara u vezi s PDV-om, poput „kružne prijevare” ili prijevare s „nepostojećim trgovcem”.

Predloženom direktivom ponudilo bi se vremenski ograničeno rješenje prema kojem bi se isporuka trebala oporezivati u državi odredišta.

• Prijedlog direktive Vijeća u pogledu privremene primjene općeg mehanizma prijenosa porezne obveze
• Direktiva Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

Zašto je prijedlog podnesen?

Prijedlog je podnesen nakon zahtjeva država članica EU-a koje su posebno pogođene gubitkom prihoda zbog prijevara u vezi s PDV-om, a posebno kružnih prijevara.

Prema podacima Europske komisije jaz PDV-a (razlika između očekivanih prihoda od PDV-a i PDV-a koji su porezna tijela stvarno prikupila) u EU-u dosegao je gotovo 160 milijardi eura, od čega se oko 50 milijardi eura može pripisati prekograničnim prijevarama (u 2013.).

Mogućnost primjene mehanizma prijenosa porezne obveze postoji i u sadašnjem sustavu; međutim, njegova primjena nije općenita i ograničena je na određen popis sektorâ. Primjena je također vremenski ograničena. Uvedena je direktivom EZ-a 2013/43/EU.

Što je „kružna prijevara” ili prijevara s „nepostojećim trgovcem”?

Kružna prijevara u EU-u obično uključuje prekogranične transakcije među poduzećima.

U okviru trenutačnog sustava PDV-a u EU-u prekogranične isporuke među poduzećima (B2B) unutar EU-a izuzete su od PDV-a, s obzirom na to da je prodavatelj robe i usluga na tržištu odredišta (prodavatelj naplaćuje PDV) obvezan plaćati PDV u državni proračun.

Zapravo je prekogranično kretanje robe u EU-u podijeljeno na dvije transakcije:

• opskrba robom unutar EU-a izuzeta je od PDV-a
• stjecanje robe unutar EU-a podliježe PDV-u u državi odredišta, a prodavatelj naplaćuje PDV.

Kako funkcionira sustav prijevare s nepostojećim trgovcem ili kružne prijevare?

U prijevaru je uključeno nekoliko trgovačkih društava koja prodaju robu ili usluge, uvezene bez plaćanja PDV-a od dobavljača (tzv. trgovačko društvo provodnik) u drugu zemlju EU-a, jedna drugima na domaćem tržištu.

Jedno od društava u lancu, obično ono koje je robu uvezlo, ne plaća PDV u državni proračun unatoč tome što ga je sljedećem kupcu naplatilo, čime je počinilo prijevaru. To trgovačko društvo nakon obavljene transakcije obično vrlo brzo nestane bez traga (otuda i naziv „nestali trgovac” (missing trader)). Time se onemogućuje naplata poreza u državi u kojoj se ta roba ili usluge upotrebljavaju. Dotle ostali kupci u lancu, nakon što dalje prodaju robu, ostvare povrat PDV-a iz državnog proračuna. Moguće je da se roba ili usluge ustvari uopće ne premjeste ili da postoje samo na papiru.

„Kružna prijevara” ponovno započinje kada krajnji kupac u lancu na domaćem tržištu preproda robu prvom dobavljaču, tj. poduzeću koje je unijelo robu u zemlju, čime se omogućuje ponovno pokretanje cijelog postupka. Ta posljednja transakcija, s obzirom na to da je prekogranične naravi, opet bi bila izuzeta od plaćanja PDV-a.

Sustav može funkcionirati i samo na domaćem tržištu.

Mehanizam prijenosa porezne obveze mjera je kojom se odgovornost za krajnje plaćanje PDV-a u državni proračun prenosi s prodavatelja na kupca. Tako se nastoji smanjiti rizik od prijevare u vezi s PDV-om.

Glavne točke prijedloga

Zakonodavni postupak

Za donošenje nacrta direktive potreban je poseban zakonodavni postupak: jednoglasna odluka u Vijeću nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Vijeće nije zakonski obvezno uzeti u obzir mišljenje Parlamenta, međutim, prema sudskoj praksi Suda odluku ne smije donijeti prije njegova primitka.

Uvjeti za primjenu mehanizma

U skladu s prijedlogom uvjeti koje država članica mora ispuniti kako bi mogla primijeniti opći mehanizam prijenosa porezne obveze trebali bi biti sljedeći:

• jaz PDV-a države članice trebao bi biti za pet postotnih bodova veći od srednje vrijednosti jaza PDV-a EU-a
• razina kružnih prijevara u državi članici trebala bi iznositi više od 25 % njezina jaza PDV-a
• država članica trebala bi dokazati da konvencionalne mjere nisu dostatne za borbu protiv te vrste prijevara.

Prijedlogom se nadalje propisuje da bi Europska komisija imala tri mjeseca da odobri ili odbaci zahtjev države članice za primjenu mehanizma, ovisno o tome jesu li uvjeti ispunjeni.

Susjedne države članice

U skladu s prijedlogom država članica koja ima zajedničku granicu s državom koja primjenjuje opći mehanizam prijenosa porezne obveze također bi trebala biti ovlaštena primjenjivati taj mehanizam, pod određenim uvjetima.

Stavljanje mehanizma izvan snage

Nacrtom direktive predlaže se da bi se mehanizam, u slučaju da njegovo uvođenje dovede do znatnog negativnog učinka na trgovinu na unutarnjem tržištu EU-a, trebao staviti izvan snage, bez retroaktivnog učinka, nakon razdoblja od šest mjeseci.

Rok

Prijedlogom se predlaže da bi mehanizam trebao biti na snazi do 30. rujna 2022. Nakon toga Komisija će ga ocijeniti.