Odbor za mirenje

Što je Odbor za mirenje?

Odbor za mirenje može se sazvati u okviru redovnog zakonodavnog postupka, kada Vijeće ne odobri amandmane Parlamenta na zakonodavni prijedlog u drugom čitanju. Faza mirenja posljednja je prilika da ta dva suzakonodavca postignu dogovor.

Ako se u okviru Odbora za mirenje ne postigne dogovor, zakonodavstvo se neće donijeti.

Odbor za mirenje sastoji se od predstavnika 27 država članica i jednako toliko zastupnika u Europskom parlamentu. Njime supredsjedaju predsjednik ili predsjednica Parlamenta i rotirajuće predsjedništvo Vijeća. U sastancima sudjeluje i Komisija, koja nastoji pomiriti različita stajališta.

Odbor za mirenje predviđen je člankom 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

• Članak 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)

Rijetka pojava u posljednje vrijeme

Od 1999. samo je 9 % zakonodavstva donesenog u okviru redovnog zakonodavnog postupka prošlo postupak mirenja.

U današnje vrijeme više od 90 % zakonodavnih akata u okviru redovnog zakonodavnog postupka donosi se na kraju prvog ili na početku drugog čitanja.

U razdoblju od 2014. do 2025. nije bilo postupaka mirenja.

Međutim, 2026. Odbor za mirenje sazvan je prvi puta u više od deset godina, i to u vezi s prijedlogom o pravima putnika u zračnom prometu.

Kako funkcionira mirenje?

Odbor za mirenje mora se sazvati najkasnije šest tjedana (ili osam tjedana ako je zatraženo produljenje) nakon završetka drugog čitanja predloženog akta. Cilj je postići dogovor o zajedničkom tekstu na temelju stajališta koja su te dvije institucije usvojile u drugom čitanju.

Odbor za mirenje ima rok od šest tjedana da postigne dogovor o zajedničkom tekstu. To se razdoblje može produljiti za najviše dva tjedna ako to zatraže Parlament ili Vijeće.

Ako se tijekom tog razdoblja ne postigne dogovor, predloženo zakonodavstvo neće se donijeti.

Ako se pak postigne dogovor o zajedničkom tekstu, on će i dalje morati proći postupak donošenja u Parlamentu i Vijeću, u trećem čitanju zakonodavnog prijedloga. Tijekom tog trećeg čitanja zajednički tekst ne može se mijenjati. Obje institucije imaju šest tjedana za glasovanje o dotičnom aktu. To se razdoblje može produljiti za najviše dva tjedna.

Da bi se tekst donio, mora ga odobriti:

• apsolutna većina članova Parlamenta
• kvalificirana većina članova Vijeća.

Ako tijekom tog razdoblja Parlament ili Vijeće ne glasuju o zajedničkom tekstu ili ga odbiju, predloženo zakonodavstvo neće se donijeti.

U tom slučaju Komisija može podnijeti novi zakonodavni prijedlog o istoj temi.

Također pogledajte