Najvažnije o radnicima u EU-u koji rade putem digitalnih platformi
Rad putem digitalnih platformi relativno je nov način rada u okviru kojeg se na internetskoj platformi, kao što su internetske stranice ili aplikacije, uparuje zahtjev klijenta za uslugu s plaćenim radom koji pruža pojedinac.
Novom direktivom želi se doprinijeti poboljšanju radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih platformi i pritom očuvati mogućnosti i koristi koje donosi ekonomija platformi.
Vijeće i Europski parlament 13. prosinca 2023. postigli su privremeni dogovor o predloženoj direktivi.
Novim se pravilima obuhvaćaju slučajevi pogrešne klasifikacije radnika koji rade putem platformi i olakšava način da se takvi radnici reklasificiraju u zaposlene osobe, čime se jamči lakši pristup njihovim pravima kao zaposlenika u skladu s pravom EU-a. Dogovor uključuje i odredbe kojima će se bolje zaštititi osobni podaci radnika koji rade putem platformi i povećati transparentnost načina na koji se algoritamski sustavi upotrebljavaju za donošenje odluka na radnom mjestu.
Vijeće je u listopadu 2024. donijelo nova pravila kojima se nastoji poboljšati radne uvjete više od 28 milijuna ljudi koji rade putem digitalnih platformi u EU-u.
Pet ključnih pitanja o radnicima koji rade putem platformi u EU-u
1. Koja je njihova uloga u ekonomiji platformi?
Osobe koje rade putem digitalnih radnih platformi obavljaju zadaće za klijente u zamjenu za novac. Digitalne platforme spajaju radnike i klijente i organiziraju njihov rad.
Klijent se na digitalnoj radnoj platformi uparuje upotrebom algoritma s osobom koja radi putem digitalne platforme.
2. Koliko je takvih radnika?
Radnici koji rade putem platformi čine znatan udio u radnoj snazi u EU-u (28,3 milijuna u 2022.), slično broju osoba zaposlenih u proizvodnji (29 milijuna).
Ta će brojka vjerojatno brzo rasti i 2025. dosegnuti 43 milijuna, što je povećanje od 52 % u tri godine.
3. Kako izgleda tipičan profil tih radnika?
- većinom su to mladi muškarci
- većina ima kvalifikaciju višu od one sekundarnog obrazovanja
- rad putem platformi većinom im je dodatan izvor prihoda, uz redovito zaposlenje
4. Koje vrste poslova obavljaju i za koga?
Zarada osoba koje rade putem platformi po vrsti pruženih usluga:
- taksi: 39 %
- dostava (dostava hrane, usluge selidbe, preuzimanje namirnica): 24 %
- usluge u kućanstvu (čišćenje, obrtnički radovi): 19 %
- profesionalne usluge (računovodstvo): 7 %
- samostalni rad (grafički dizajn, uređivanje fotografija): 6 %
- rad u kućanstvu (skrb o djeci, zdravstvena skrb): 3 %
- mikroposlovi (klasifikacija predmeta, označivanje): 2 %
Sve se usluge pružaju s pomoću platformi putem kojih se posao obavlja na određenoj lokaciji, osim samostalnog rada i mikroposlova, koji se obavljaju s pomoću platformi putem kojih se rad obavlja na internetu.
Većina radnika prekvalificirana je za rad koji obavljaju. Za 70 % usluga koje se pružaju putem digitalnih platformi potrebna je niska razina vještina, za 20 % od niske do srednje i srednja, za 6 % visoka, a za 4 % potrebna je kombinacija svih vještina.
Većina usluga (83 %) pruža se pojedinačnim klijentima. Ostatak (17 %) pruža se poduzećima ili kombinaciji pojedinaca i poduzeća.
5. Jesu li zaposlenici ili obavljaju samostalan rad?
Ispravan radni status radnika koji rade putem platformi ključan je kako bi se osiguralo da uživaju radna prava koja im pripadaju.
55 % zarađuje manje od minimalne neto plaće po satu u zemlji u kojoj rade, ako minimalna plaća postoji.
41 % vremena koje posvećuju radu putem platformi nije im plaćeno (npr. zadaće povezane s istraživanjem, čekanje zadataka, pregledavanje oglasa za posao itd.).
Radnici koji su pogrešno klasificirani kao samozaposleni nemaju ista prava ni zaštitu kao zaposlene osobe.
Od 28,3 milijuna ljudi koji rade putem platformi, 7 % (2 milijuna) zaposleno je, a 93 % (26,3 milijuna) samozaposleno je. Među samozaposlenim osobama, njih 19 % vjerojatno je pogrešno klasificirano (oko 5 milijuna).
Izvori:
- Procjena učinka o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi (radni dokument službi Komisije, 10. prosinca 2021.)
- Potporna studija za procjenu učinka inicijative EU-a za poboljšanje radnih uvjeta u radu putem platformi (Europska komisija)
- Digitalne radne platforme u EU-u (studija Centra za studije europskih politika za Europsku komisiju)
- Eurostat (osobe zaposlene u gospodarskim aktivnostima, 2020.)
Osnovne informacije:
Posljednja izmjena: 4. veljače 2025.