Pravila EU-a o radu putem platformi
Rad putem platformi nov je način usklađivanja ponude i potražnje za plaćenom radnom snagom. EU želi nova pravila za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade u ekonomiji honorarnih poslova.
Što je rad putem platformi?
Rad putem platformi oblik je zapošljavanja u kojem se organizacije ili pojedinci koriste internetskom platformom kako bi pristupili drugim organizacijama ili pojedincima radi rješavanjaodređenih problema ili pružanja određenih usluga u zamjenu za plaćanje.
Ekonomija digitalnih platformi brzo raste. Tijekom pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 rad putem platformi postao je učestaliji i ustaljeniji, djelomično zahvaljujući rastu u području dostave hrane i namirnica. Takav oblik rada sve češće služi kao pokretač inovacija i rasta zaposlenosti.
Rad putem platformi odvija se u mnogim oblicima i količinama, ponekad se naziva i „ekonomija honorarnih poslova”. Iako je razvoj digitalnih platformi donio koristi i poduzećima i potrošačima, mnogi od tih radnika našli su se u sivoj zoni u pogledu njihova radnog statusa.
EU je prvi zakonodavac na svijetu koji pokušava predložiti posebna pravila za digitalne radne platforme.
Direktivom se uvode dva ključna poboljšanja:
- pomaže se u utvrđivanju ispravnog radnog statusa osoba koje rade za digitalne platforme
- utvrđuju se prva pravila EU-a o upotrebi algoritamskih sustava na radnome mjestu.
Radnici na digitalnim radnim platformama
Više od 28 milijuna osoba u EU-u radi putem jedne ili više takvih digitalnih radnih platformi. Očekuje se da će u 2025. tako raditi 43 milijuna osoba.
Osobe koje rade putem digitalnih radnih platformi obavljaju čitav niz zadaća, uključujući one na lokaciji i izvan nje (na daljinu). Te zadaće mogu, na primjer, biti dostava, prevođenje, unos podataka, čuvanje djece, skrb za starije osobe ili usluge prijevoza taksijem.
Rad putem platformi većinom im je dodatan izvor prihoda, uz redovito zaposlenje.
Radnici koji rade putem platformi: zaposlene ili samozaposlene osobe?
Većina radnika koji u EU-u rade putem platformi, a to su, među ostalima, vozači taksija, radnici u kućanstvu i dostavljači hrane, trenutačno je formalno samozaposlena. Neki od njih, međutim, moraju se pridržavati mnogih pravila i ograničenja koja vrijede za zaposlene radnike.
To upućuje na činjenicu da su oni zapravo u radnom odnosu te bi stoga trebali uživati radna prava i socijalnu zaštitu koji se jamče zaposlenim osobama na temelju nacionalnog prava i prava EU-a.
Poboljšanje njihova pristupa radničkim pravima i socijalnoj zaštiti značilo bi i poboljšanje ukupne kvalitete ponuđenog rada i uvjeta zapošljavanja za radnike uključene u rad putem platformi.
To bi, na primjer, značilo da bi imali pristup naknadama za bolovanje, naknadama za nezaposlenost ili programima potpore dohotku.
Iako se zakoni o radu primjenjuju na radnike koji rade putem platformi i imaju status zaposlenikai, velik je broj radnika koji rade putem platformi, barem formalno, samozaposlen. Sudovi u cijelom EU-u na pojedinačnoj osnovi odlučuju o radnom statusu radnika koji rade putem platformi.
Države članice imaju različite pristupe radu putem platformi. Nacionalni odgovori na rad putem platformi različiti su i neravnomjerno se razvijaju diljem Europe, a nacionalno zakonodavstvo uglavnom je doneseno za specifične sektore, npr. sektor naručivanja prijevoza i/ili sektor usluga dostave hrane.
Najvažnije o radnicima u EU-u koji rade putem digitalnih platformi (Infografika)
Nova pravila EU-a o radu putem platformi
Radni status
Novim bi se pravilima obuhvatili slučajevi pogrešne klasifikacije radnika koji rade putem platformi i olakšao način da se takvi radnici reklasificiraju u zaposlene osobe, čime bi im se, kao zaposlenicima, zajamčio lakši pristup njihovim pravima u skladu s pravom EU-a.
Dogovorom koji su Vijeće i Europski parlament postigli 8. veljače 2024. uvodi se djelotvorna, oboriva pravna pretpostavka. U skladu s tim dogovorom, za odnos između digitalne radne platforme i osobe koje radi putem platforme vrijedi pravna pretpostavka da se radi o radnom odnosu ako se utvrde činjenice koje upućuju na kontrolu i usmjeravanje, u skladu s nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u državama članicama.
Ako digitalna platforma želi oboriti tu pretpostavku, mora dokazati da dotični ugovorni odnos nije radni odnos.
Države članice trebaju utvrditi modalitete takve pravne pretpostavke u svojem nacionalnom pravu. Ta bi pretpostavka iz postupovne perspektive trebala radnicima koji rade putem platformi olakšati pravno utvrđivanje njihova radnog statusa.
Upotreba algoritama na radnom mjestu
Digitalne radne platforme upotrebljavaju algoritme za upravljanje ljudskim resursima. Ti sustavi upotrebljavaju se za organizaciju osoba koje rade putem platformi i upravljanje njima putem njihovih aplikacija ili internetskih stranica.
U skladu s novim pravilima radnici će morati biti obaviješteni o upotrebi automatiziranih sustava praćenja i donošenja odluka.
Osim toga, digitalne radne platforme neće moći obrađivati određene vrste osobnih podataka, primjerice:
- osobne podatke o emocionalnom ili psihološkom stanju radnika koji rade putem platforme
- podatke povezane s privatnim razgovorima
- podatke za predviđanje aktualnih ili potencijalnih sindikalnih aktivnosti
- podatke koji se upotrebljavaju za izvođenje zaključka o rasnom ili etničkom podrijetlu, migracijskom statusu, političkim mišljenjima, vjerskim uvjerenjima ili zdravstvenom statusu radnika
- biometrijske podatke, osim podataka koji se upotrebljavaju za autentikaciju.
U svakom slučaju, prema novim pravilima te će sustave pratiti kvalificirano osoblje koje je posebno zaštićeno od nepovoljnog postupanja. Ljudski nadzor zajamčen je i za važne odluke, kao što je suspenzija računâ.
Provedba, transparentnost i sljedivost
Nacionalna tijela često imaju poteškoća s pristupom podacima o platformama i osobama koje rade putem njih. To je još teže kada platforme djeluju u nekoliko država članica, zbog čega nije jasno gdje se obavlja rad putem platforme i tko ga obavlja.
Direktivom će se pojasniti postojeće obveze digitalne radne platforme da prijavljuju rad nacionalnim tijelima. Također će se od platformi zatražiti da nacionalnim tijelima stave na raspolaganje ključne informacije o svojim aktivnostima i osobama koje putem njih rade.
Ekonomija platformi
U EU-u djeluje oko 500 digitalnih radnih platformi. Digitalne radne platforme aktivne su u svim državama članicama EU-a.
Rast ekonomije platformi vidljiv je iz činjenice da su u razdoblju od 2016. do 2020. prihodi u ekonomiji platformi porasli gotovo pet puta, s procijenjenih 3 milijarde eura na oko 14 milijardi eura.
Procjenjuje se da se najveći prihodi ostvaruju u sektorima usluga dostave i prijevoza taksijem.
Ekonomija platformi u EU-u (Infografika)
U Vijeću
Radnici koji rade putem platformi već su spomenuti u nekim zakonodavnim aktima EU-a, kao što je direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima.
Na radnike koji rade putem platformi upućuje se i u preporuci Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti. Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača postiglo je 6. prosinca 2018. politički dogovor o toj preporuci.
- Transparentni i predvidivi radni uvjeti (osnovne informacije)
- Preporuka Vijeća o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti
- Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača, 6. i 7. prosinca 2018.
Vijeće je 2019. raspravljalo o novim oblicima rada i odobrilo zaključke Vijeća o toj temi te od Komisije zatražilo da istraži moguće zakonodavstvo kako bi se osigurala zaštita radnikâ.
Europska komisija 9. prosinca 2021. predstavila je svoj prijedlog o novim pravilima za rad putem platformi dvama suzakonodavcima, Vijeću i Europskom parlamentu.
U Vijeću taj je predmet ispitala Radna skupina za socijalna pitanja. Ta se radna skupina bavi svim zakonodavnim i nezakonodavnim radom povezanim sa zapošljavanjem i socijalnom politikom.
Vijeće je svoje stajalište donijelo 12. lipnja 2023. Nova pravila mogla su postati pravo EU-a tek nakon obavljenih pregovora s Europskim parlamentom.
- Prijedlog direktive o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi (Europska komisija, 9. prosinca 2021.)
- Novi oblici rada: zaključci Vijeća (priopćenje za medije, 13. lipnja 2019.)
- Prava radnika koji rade putem platformi: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu (priopćenje za medije, 12. lipnja 2023.)
Vijeće i Parlament 8. veljače 2024. postigli su privremeni dogovor o radu putem platformi, koji su ministri i ministrice nadležni za zapošljavanje i socijalna pitanja odobrili na sastanku Vijeća 11. ožujka 2024.
Vijeće je 14. listopada 2024. donijelo nova pravila za rad putem platformi. Nakon donošenja, države članice imat će dvije godine za uključivanje odredaba direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Posljednja izmjena: 4. veljače 2025.