Vijeće za konkurentnost (unutarnje tržište i industrija), 22. svibnja 2025.

Najvažniji rezultati

Javno sučelje za izjavu o upućivanju radnika

Ministri i ministrice odobrili su stajalište Vijeća (opći pristup) o uredbi o e-izjavi za upućene radnike. „Upućeni radnik” radnik je kojeg njegov poslodavac privremeno šalje u drugu državu članicu radi pružanja usluge. Uredbom se nastoji smanjiti administrativno opterećenje za poduzeća tako što će se izjave o upućivanju podnositi putem novog dobrovoljnog internetskog sučelja kojim bi se omogućila registracija upućenih radnika na način prilagođen korisnicima, na daljinu i elektroničkim putem.

Velika većina delegacija podržala je opći pristup, naglasila prednosti koje e-izjava može donijeti u smislu administrativnog pojednostavnjenja, integracije jedinstvenog tržišta, slobode kretanja i zaštite prava radnika. Mnogi ministri i ministrice podsjetili su na dobrovoljnu prirodu sustava i potrebu za održavanjem visoke razine kontrole koju provode nacionalna tijela.

Javno sučelje za upućene radnike prekretnica je na unutarnjem tržištu usluga. Upotreba naprednih digitalnih tehnologija i slanje zaposlenika u drugu državu članicu bit će brže, jeftinije i jednostavnije. Radnici će i dalje uživati svoja prava, a dovršetak jedinstvenog tržišta usluga bit će bliži.

Michał Baranowski, državni podtajnik u Ministarstvu gospodarskog razvoja i tehnologije

• Sloboda kretanja: Vijeće donijelo stajalište o smanjenju birokracije za upućivanje radnika (priopćenje za medije, 22. svibnja 2025.)
• Prijedlog uredbe o javnom sučelju povezanom s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta za izjavu o upućivanju radnika

Jačanje konkurentnosti

Ministri i ministrice održali su raspravu o politikama o tome kako prilagoditi industrijske politike tradicionalno snažnim industrijama. Kompasom konkurentnosti predloženo je nekoliko vodećih sektorskih inicijativa za važne industrije, kao što su Akcijski plan za čelik i metale, predstavljen 19. ožujka 2025., i Industrijski akcijski plan za automobilski sektor, predstavljen 5. ožujka 2025., Paket za kemijsku industriju predviđen je za 2025.

Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o tome kako povećati konkurentnost tradicionalno snažnih industrija, a istodobno i dalje raditi na klimatskim ciljevima. Mnogi su naglasili potrebu za zadržavanjem pragmatičnog pristupa, nižim cijenama energije i poboljšanjem infrastrukture za međupovezanost, osiguravanjem sigurnosti opskrbe sirovinama, poticanjem tehnološkog razvoja i osiguravanjem financiranja industrije. Mnoge delegacije istaknule su važnost osiguravanja potražnje za niskougljičnim proizvodima u javnoj nabavi i pozvale na pojednostavnjenje zakonodavstva, smanjenje administrativnog opterećenja i suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja i izmještanja emisija ugljika učinkovitom upotrebom instrumenata trgovinske zaštite i upotrebom mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).

• Industrijski akcijski plan za europski automobilski sektor
• Konkurentnost i industrija (osnovne informacije)

Strategija jedinstvenog tržišta

Izvršni potpredsjednik Komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stéphane Séjourné predstavio je strategiju jedinstvenog tržišta, koju je kolegij povjerenika usvojio dan ranije. Strategija je usmjerena na tzv. „strašnih deset”, odnosno na najznačajnije prepreke u deset sektora koje poduzećima iz EU-a onemogućuju širenje poslovanja u državama članicama. Njome se naglašava potreba za većim ambicijama u području usluga, pojednostavnjenja i digitalizacije, posebno za MSP-ove, te poziva na veću političku uključenost imenovanjem „šerpa” za unutarnje tržište iz svake države članice.

Države članice pozdravile su tu strategiju. Mnoge delegacije pokazale su spremnost na suradnju u njezinoj provedbi. Ministri i ministrice istaknuli su svoje različite prioritete u okviru strategije, uključujući potporu malim i srednjim poduzećima, smanjenje administrativnog opterećenja, povećanje međusobne povezanosti energije, prometa i podataka, digitalizaciju postupaka i smanjenje teritorijalnih ograničenja opskrbe.

• Jedinstveno tržište: naše europsko domaće tržište u nesigurnom svijetu – Strategija za jednostavno, neometano i snažno jedinstveno tržište

  Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:

  EN
• Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu i konkurentnosti za 2025.
• Izvješće Enrica Lette naslovljeno „Više od tržišta” (engl. Much more than a market)
• Jedinstveno tržište (osnovne informacije)

Javna nabava: strateški ciljevi i daljnji koraci

Ministri i ministrice održali su raspravu o ulozi javne nabave kao strateškog instrumenta s godišnjim proračunom od 2,3 bilijuna eura i s 250 000 javnih, regionalnih i lokalnih tijela u ulozi dionika. Poljsko predsjedništvo sastavilo je napomenu koja je sadržavala dva pitanja i poslužila kao smjernice za raspravu koja je uslijedila. Prvo se pitanje odnosilo na put prema ostvarenju višestrukih strateških ciljeva EU-a koji se brzo razvijaju, kao što su tržišno natjecanje, održivost, otpornost, inovacije, sigurnost, zaštita i konkurentnost putem javne nabave. Drugim pitanjem nastojalo se procijeniti stajališta država članica o razini fleksibilnosti nacionalnih tijela pri odlučivanju o ciljevima i načinima njihova ostvarivanja.

Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o očekivanoj reviziji zakonodavstva EU-a o javnoj nabavi te su iznijeli različita mišljenja. Sve delegacije i Komisija naglasile su potrebu za pojednostavnjenjem postojećeg europskog okvira smanjenjem broja pravnih akata, uvođenjem digitalnih alata i utvrđivanjem jasnijih pravila. Ministri i ministrice raspravljali su o tome koji bi se strateški ciljevi EU-a, kao što su okolišni ciljevi, socijalne politike, gospodarski suverenitet i nacionalna sigurnost, mogli ostvariti pomoću javne nabave. Vodili su raspravu i o tome može li se i kada uvesti klauzula o načelu preferencije EU-a. Mnoge delegacije zalagale su se za to da se nacionalnim, regionalnim i lokalnim javnim naručiteljima omogući fleksibilnost da primjenu novih sektorskih kriterija, uključujući načelo preferencije EU-a, prilagode svojim posebnim potrebama. Izrazili su snažnu poruku da se revizija treba usredotočiti na pojednostavnjenje postupaka javne nabave na razini EU-a, odnosno pristup „kako kupiti”, a da se pri tome javnim naručiteljima treba omogućiti da donose odluke o tome „što kupiti”.

Vijeće kao filtar za birokraciju

Ministri i ministrice održali su drugu raspravu o politikama o tome kako poboljšati zakonodavni postupak kako bi ga se učinilo pogodnijim za poslovanje. U svojim zaključcima od 20. ožujka 2025. Europsko vijeće naglasilo je da je potrebno žurno pojednostavniti i drastično smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje te opterećenje povezano s izvješćivanjem. U tim je zaključcima usto pozvalo na pojednostavnjenje zakonodavstva EU-a kojim se potiče jasan i jednostavan regulatorni okvir pogodan za inovacije. Osiguravanje da propisi EU-a doprinose konkurentnosti prvi je horizontalni čimbenik utvrđen u Kompasu konkurentnosti, koji je predstavljen u siječnju 2025. Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o dvama pitanjima: kako Vijeće može provesti vlastita načela za bolju regulativu i kako može učinkovito djelovati kao „filtar za birokraciju” poticanjem regulatornog okruženja pogodnog za poslovanje.

Svi su se ministri i ministrice složili da bi unaprjeđenje regulative i pojednostavnjenje postupaka trebalo biti prioritet za sve institucije EU-a, točnije Komisiju, Parlament i Vijeće. Mnoge delegacije predložile su rješenja za poboljšanje zakonodavnog postupka, kao što su provođenje opsežnih savjetovanja s dionicima, provođenje temeljitih procjena učinka (među ostalim za velike izmjene) i evaluacija učinaka zakonodavstva, posebno na mala i srednja poduzeća. Neke delegacije pozvale su na primjenu načela kao što su proporcionalnost, supsidijarnost i pravilo „jedan za jedan” (kojim se uklanja postojeće zakonodavstvo pri predlaganju novih zakona) kako bi se osiguralo da novi pravni akti budu učinkoviti i da ne predstavljaju preveliko opterećenje. Predsjedništvo je potvrdilo da će bolja regulativa i dalje biti prioritet ovog trija predsjedništava.

Razno

Pod točkom „Razno” ministri i ministrice bili su obaviješteni o sljedećim pitanjima:

1. poljsko predsjedništvo izvijestilo ih je o trenutačnom stanju zakonodavnih prijedloga o kojima se raspravljalo tijekom predsjedanja, a to su:
   • Uredba o suzbijanju zakašnjelog plaćanja u poslovnim transakcijama
   • Direktiva o europskim prekograničnim udruženjima
   • Uredba o obveznom licenciranju za upravljanje krizom
   • Uredba o sigurnosti igračaka
   • Uredba o deterdžentima i površinski aktivnim tvarima;
2. češka, francuska, mađarska, njemačka, latvijska, portugalska, slovačka, španjolska i talijanska delegacija podsjetile su ministre i ministrice na potrebu za nastavkom rasprava o uredbi o patentima bitnima za normu (SEP);
3. francuska delegacija predstavila je i informativnu točku o brzoj provedbi akcijskog plana za europsku automobilsku industriju, uključujući potporu europskom vrijednosnom lancu baterija;
4. francuska delegacija predstavila je drugu informativnu točku o mobilizaciji financijskih sredstava za industriju i strateškoj autonomiji EU-a na europskoj i nacionalnoj razini;
5. francuska je imala i treću informativnu točku o povećanju carina od strane nadležnih tijela SAD-a i mjerama za zaštitu tržišta EU-a od tokova viška kapaciteta;
6. danska delegacija obavijestila je ministre i ministrice o programu rada predstojećeg predsjedništva u području unutarnjeg tržišta i industrije.

Vijeće je ujedno bez rasprave donijelo točke s popisa nezakonodavnih točaka „A”.

• Industrijska politika EU-a (osnovne informacije)
• Potpora malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) (osnovne informacije)
• Sigurnost igračaka (osnovne informacije)
• Kemikalije (osnovne informacije)