"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (unutarnji poslovi), 13. lipnja 2025.
Najvažniji rezultati
Unutarnji poslovi
Privremena zaštita ukrajinskih izbjeglica
Vijeće je postiglo politički dogovor o produljenju privremene zaštite raseljenih osoba iz Ukrajine za godinu dana, tj. do ožujka 2027. Odluka će se konačno donijeti u predstojećim tjednima.
Dok Rusija nastavlja terorizirati ukrajinske civile neselektivnim zračnim napadima, EU i dalje iskazuje solidarnost s ukrajinskim stanovništvom. Nastavit ćemo pružati zaštitu milijunima ukrajinskih izbjeglica još jednu godinu. Poljsko predsjedništvo usto je pokrenulo raspravu o strategiji za postupno ukidanje privremene zaštite nakon što se postigne pravedan mir. U bliskoj budućnosti radit ćemo na zajedničkim rješenjima na razini EU-a u tom području, među ostalim u kontekstu vraćanja u Ukrajinu.
Tomasz Siemoniak, poljski ministar unutarnjih poslova i uprave
EU je u ožujku 2022. aktivirao mehanizam privremene zaštite za izbjeglice iz Ukrajine. Taj mehanizam, koji se temelji na pravnom aktu EU-a donesenom 2021., uspostavljen je kako bi se odgovorilo na iznimne okolnosti masovnog priljeva. Privremena zaštita za osobe raseljene iz Ukrajine već je tri puta produljena, a istekla bi u ožujku 2026.
Ministri i ministrice raspravljali su i o preporuci Vijeća za pripremu koordiniranog izlaska iz privremene zaštite. Preporuka će se baviti pitanjima kao što su prelazak na druge boravišne statuse, otvaranje puta za postupan povratak u Ukrajinu i unapređenje pružanja informacija o dostupnim mogućnostima.
IT infrastruktura za upravljanje granicama i izvršavanje zakonodavstva
Ministri i ministrice obaviješteni su o razvoju IT infrastrukture EU-a za upravljanje granicama i izvršavanje zakonodavstva.
Predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o sustavu ulaska/izlaska (EES), s posebnim naglaskom na njegovu postupnom uvođenju. Vijeće i Europski parlament 19. svibnja postigli su dogovor kojim se državama članicama omogućuje da postupno započnu s radom EES-a. Prema planu koji je Vijeće potvrdilo u ožujku 2025., s tim će se postupnim pristupom započeti u listopadu 2025.
U EES-u će se registrirati ulasci i izlasci državljana trećih zemalja te odbijanje ulaska državljanima trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a radi kratkotrajnog boravka. Novim sustavom uzimat će se prikazi lica i otisci prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu te će se navedene informacije pohranjivati u digitalnoj datoteci.
Ministri i ministrice odobrili su Schengensku deklaraciju 40 godina nakon potpisivanja Schengenskog sporazuma 14. lipnja 1985. U njoj Vijeće ponovno potvrđuje svoju predanost schengenskom području i naglašava važnost Schengena za europsku suradnju i integraciju.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja i o prioritetima za schengensko područje za sljedećih 12 mjeseci. Vijeće je potvrdilo sljedeća prioritetna područja i operativne mjere za razdoblje 2025. – 2026.:
ubrzavanje digitalizacije postupaka i sustava te jačanje pripravnosti opsežnih informacijskih sustava
jačanje otpornosti vanjskih granica i učinkovitosti vraćanja
povećanje unutarnje sigurnosti uz istodobno nastojanje osiguravanja slobodnog kretanja na području bez nadzora unutarnjih granica.
Kad je riječ o migracijama, tijekom radnog ručka ministri i ministrice usredotočili su se na pitanje vraćanja, posebno na jačanje suradnje sa zemljama izvan EU-a u pogledu ponovnog prihvata. Primjenom svoje vizne politike EU je uspio poboljšati suradnju s brojnim zemljama podrijetla u području ponovnog prihvata.
Komisija je predstavila trenutačno stanje provedbe zajedničkog europskog sustava azila. Ona će ove godine prvi put službeno ocijeniti stanje migracija u državama članicama. To će potaknuti proces preuzimanja obveza država članica u pogledu solidarnih doprinosa.
Tijekom rasprave o vanjskoj dimenziji migracija ministri i ministrice osvrnuli su se i na stanje u Libiji i posljedice toga na migracijske tokove prema Europi.
Na sastanku Vijeća razmijenjena su mišljenja o europskoj strategiji unutarnje sigurnosti (ProtectEU), na temelju komunikacije koju je Komisija predstavila 1. travnja ove godine. Države članice općenito su pozdravile strategiju ProtectEU kao važan doprinos jačanju unutarnje sigurnosti EU-a. Podržale su široku viziju koju je predstavila Komisija, a u kojoj je naglasak na sigurnosti i pripravnosti, te su se složile da je važno jačati suradnju sa zemljama izvan EU-a.
Ministri i ministrice raspravljali su i o pristupu podacima za izvršavanje zakonodavstva, što je važan element strategije ProtectEU, a posebno o konkretnim kratkoročnim mjerama koje bi se mogle provesti kako bi se olakšao pristup podacima i podržali napori tijela za izvršavanje zakonodavstva u borbi protiv kriminala. Mnoge države članice zatražile su od Komisije da hitno predstavi svoj najavljeni plan za pristup podacima. Očekuje se da će se tim planom utvrditi pravne i praktične mjere za osiguravanje zakonitog i učinkovitog pristupa podacima.
Ministri i ministrice raspravljali su i o utjecaju trenutačnog geopolitičkog okruženja na unutarnju sigurnost EU-a, a posebno su se usredotočili na Ukrajinu, Moldovu i Siriju. U tim su raspravama sudjelovali potpredsjednik ukrajinske vlade koji je ujedno i ministar nacionalnog jedinstva Ukrajine i moldavski ministar unutarnjih poslova.
Vijeće je ujedno odobrilo zaključke o sljedećem ciklusu EMPACT-a (2026. – 2029.). EMPACT je instrument EU-a za multidisciplinarnu i višeagencijsku operativnu suradnju u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala pod vodstvom država članica. Okuplja policijska, carinska i pravosudna tijela iz različitih država članica i na razini Eu-a te aktere izvan EU-a i privatni sektor. Prioriteti EMPACT-a temelje se na procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u koju je pripremio Europol.
Pod točkom „Razno” predsjedništvo je obavijestilo delegacije o mjerama koje je poduzelo u borbi protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala te o sastanku na visokoj razini u okviru mehanizma koordinacije i suradnje CELAC-a i EU-a u vezi s drogama. CELAC je regionalni forum latinskoameričkih i karipskih država.
Predsjedništvo je također obavijestilo delegate o ministarskom sastanku SAD-a i EU-a o pravosuđu i unutarnjim poslovima, koji se održao u Varšavi 2. i 3. lipnja.
Slovenija je obavijestila delegacije o 13. ministarskom sastanku u okviru Procesa Brdo, na kojem se razgovaralo o borbi protiv terorizma i trgovine ljudima u jugoistočnoj Europi. Naposljetku, predstojeće dansko predsjedništvo predstavilo je svoj program rada.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
