Nove genomske tehnike za uzgoj biljaka

Uzgoj biljaka

Već tisućama godina nastojimo poboljšati biljke koje uzgajamo kako bismo osigurali sigurne i hranjive izvore hrane. Sve je započelo s jednostavnim odabirom najjačih, najukusnijih ili najproduktivnijih usjeva.

Sredinom 19. stoljeća Gregor Mendel utvrdio je načela nasljeđivanja na kojima se temelji križanje biljaka, odnosno tehnika kombiniranja karakteristika dviju različitih biljaka iste vrste. Tehnike križanja napredovale su tijekom stoljeća.

Biljke i njihovi preci

Mnoge biljke koje se danas uzgajaju znatno se razlikuju od svojih divljih predaka.

Patlidžan

Cvjetača

Banane

Zaštitna mjera za sigurnost opskrbe hranom

Nove tehnike uzgoja biljaka mogu doprinijeti održivim poljoprivredno-prehrambenim sustavima i pomoći u odgovoru na izazove kao što su globalna nesigurnost opskrbe hranom i klimatske promjene, od čega imaju korist poljoprivrednici, potrošači i okoliš. S pomoću novih metoda mogla bi se smanjiti upotreba pesticida i razviti biljke s manje alergena.

Nove genomske tehnike mogu pomoći u uzgoju biljaka:

• koje su otporne na klimatske promjene ili štetne organizme
• koje trebaju manje gnojiva i pesticida
• koje mogu osigurati veće prinose
• koje učinkovitije koriste vodu i druge prirodne resurse.

Primjeri biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama

Pšenica s niskim udjelom glutena

Krumpir otporan na patogene

Kukuruz otporan na sušu

Zašto su EU-u potrebna nova pravila?

Tehnike uređivanja gena regulirane su u EU-u zakonodavstvom o genetskoj modifikaciji (GMO), koje uključuje niz zakonodavnih akata.

Trenutačno su biljke dobivene novim genomskim tehnikama obuhvaćene zakonodavstvom o GMO-ima, u skladu s presudom Suda Europske unije iz 2018.

Međutim, za razliku od genetski modificiranih biljaka, biljke uzgojene primjenom novih genomskih tehnika mogu biti vrlo slične ili čak identične proizvodima dobivenima konvencionalnim tehnikama uzgoja pa i biljkama koje se pojavljuju prirodno.

Biljke dobivene novim genomskim tehnikama koje sadržavaju strani genetski materijal i dalje će se regulirati zakonodavstvom o GMO-ima. Novim pravilima EU-a želi se pružiti pravna jasnoća u pogledu novih metoda uzgoja u kojima se ne upotrebljava strani DNK.

Nastoji se doprinijeti ciljevima europskog zelenog plana i strategije „od polja do stola”, bioraznolikosti, prilagodbi klimatskim promjenama, globalnoj sigurnosti opskrbe hranom i biogospodarstvu.

Reguliranjem uzgoja biljaka EU nastoji taj sektor učiniti sigurnim, transparentnim, učinkovitim i konkurentnim.

Tehnike uzgoja i zakonodavstvo EU-a

Postoje tri glavne tehnike za uzgoj biljaka.

Konvencionalne tehnike uzgoja

Uvriježene tehnike genetske modifikacije (GMO)

Nove genomske tehnike

Zakonodavstvo EU-a primjenjuje se na sljedeći način:

• konvencionalni uzgoj ne spada u područje primjene zakonodavstva EU-a o GMO-ima
• genetska modifikacija regulirana je zakonodavstvom EU-a o GMO-ima
• nove genomske tehnike regulirat će se novim pravilima o novim genomskim tehnikama u kombinaciji sa zakonodavstvom o GMO-ima, ako je primjenjivo.

Pravila za nove genomske tehnike u praksi

Vijeće je 4. prosinca postiglo privremeni dogovor s Europskim parlamentom o skupu pravila kojima se uspostavlja pravni okvir za nove genomske tehnike.

EU će novim pravilima osigurati:

• veću sigurnost
• veću transparentnost i poboljšano označivanje
• poticanje inovacija.

Pravilima bi se zahtijevalo da sve biljke dobivene novim genomskim tehnikama budu navedene u javnoj bazi podataka i da budu zabranjene u ekološkoj proizvodnji.

Osim toga, utvrdile bi se dvije kategorije biljaka:

• biljke 1. kategorije, koje su ekvivalentne konvencionalno uzgojenim ili prirodno mutiranim biljkama
• biljke 2. kategorije, koje imaju složenije modifikacije.

Na svaku kategoriju biljaka primjenjivala bi se drugačija pravila.

Biljke 1. kategorije

Pravilima bi se reguliralo sljedeće:

• stavljanje na tržište: prije nego što se biljka ili proizvod dobiveni novim genomskim tehnikama namjerno uvedu ili stave na tržište, nacionalna tijela i Europska komisija provjerili bi pripadaju li 1. kategoriji
• označivanje: sjeme i drugi reprodukcijski materijal morali bi imati oznaku na kojoj je navedeno da su dobiveni od biljke dobivene novim genomskim tehnikama; biljke ne bi morale biti označene
• značajke: biljke otporne na herbicide bile bi isključene iz 1. kategorije
• patentiranje: poduzeća ili uzgajivači morali bi dostaviti informacije o svim postojećim patentima ili patentima čija je prijava u tijeku; osnovala bi se stručna skupina za proučavanje učinka patenata na biljke dobivene novim genomskim tehnikama, a Europska komisija objavila bi studiju o učinku patentiranja na inovacije, pristup patentiranim biljkama dobivenima novim genomskim tehnikama i konkurentnost EU-ova sektora uzgoja biljaka.

Te bi biljke bile izuzete iz zakonodavstva o GMO-ima i na njih bi se primjenjivalo postojeće zakonodavstvo EU-a o hrani i hrani za životinje, novoj hrani, očuvanju prirode i odgovornosti za okoliš.

Države članice EU-a mogle bi poduzeti mjere kako bi osigurale da na njihovu državnom području biljke 1. kategorije ne budu nenamjerno prisutne u ekološkoj poljoprivredi.

Biljke 2. kategorije

Pravilima bi se reguliralo sljedeće:

• stavljanje na tržište: prije nego što se biljka ili proizvod dobiveni novim genomskim tehnikama namjerno uvedu ili stave na tržište, nacionalna tijela i Europska komisija odobrili bi njihovu upotrebu; to bi uključivalo procjene rizika i sigurnosti
• označivanje: odobreni proizvodi 2. kategorije morali bi nositi oznaku koja bi mogla sadržavati informacije o značajkama koje proizlaze iz genetske modifikacije; ako proizvođač navodi takve značajke na oznaci, treba ih navesti sve
• poticaji: proizvođačima biljaka sa značajkama koje bi mogle poboljšati održivost, kao što su učinkovitija upotreba vode ili otpornost na bolesti ili klimatske promjene, mogli bi se ponuditi regulatorni poticaji, osim za biljke sa značajkama koje se odnose na otpornost na herbicide.

Na biljke 2. kategorije moralo bi se primjenjivati postojeće zakonodavstvo o GMO-ima, prilagođeno pravilima o novim genomskim tehnikama, kako bi se uzeli u obzir različiti profili rizika tih biljaka.

Države članice EU-a mogle bi poduzeti mjere kako bi osigurale da biljke 2. kategorije ne budu nenamjerno prisutne u proizvodima koji nisu dobiveni novim genomskim tehnikama. Ujedno bi mogle ograničiti ili zabraniti uzgoj biljaka 2. kategorije na svojem državnom području.

Sljedeći koraci

Vijeće je nova pravila donijelo 21. travnja 2026.

Europski parlament još mora formalno donijeti taj tekst. Nakon donošenja uredba će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Većina odredaba primjenjivat će se nakon prijelaznog razdoblja od 24 mjeseca, čime će se omogućiti vrijeme za donošenje provedbenih pravila. Očekuje se da će se novi okvir primjenjivati od sredine 2028.

Godinu dana nakon što uredba stupi na snagu, Komisija će objaviti studiju o učinku patenata na inovacije, o dostupnosti sjemena poljoprivrednicima i konkurentnosti EU-ova sektora uzgoja biljaka. Zatim će navesti koje su daljnje mjere potrebne ili objaviti zakonodavni prijedlog za rješavanje svih pitanja utvrđenih u studiji.

• Nove genomske tehnike: Vijeće i Parlament postigli dogovor za poticanje konkurentnosti i održivosti naših prehrambenih sustava (priopćenje za medije, 4. prosinca 2025.)
• Nove genomske tehnike: Vijeće postiglo dogovor o pregovaračkom mandatu (priopćenje za medije, 14. ožujka 2025.)
• Nove genomske tehnike: Vijeće donijelo nova pravila za poticanje održivih i konkurentnih prehrambenih sustava EU-a (priopćenje za medije, 21. travnja 2026.)

• Zakonodavstvo o GMO-ima (Europska komisija)