Skip to content

Transparentni i predvidivi radni uvjeti

EU želi osigurati da radnici, posebno oni na nesigurnim radnim mjestima, od početka radnog odnosa budu upoznati sa svojim radnim uvjetima i da budu ispunjeni minimalni uvjeti.

Europskim stupom socijalnih prava predviđa se socijalna Europa za sve građane i građanke EU-a, posebno s obzirom na promjene u svijetu rada. Novi načini rada mogu donijeti mnoge prednosti i radnicima i gospodarstvu.

Novim prijedlogom nastoji se osigurati osnovna razina univerzalne zaštite u svim postojećim i budućim oblicima radnih odnosa. Njime bi se trebao uspostaviti pravni okvir kojim će se osigurati da radnici budu zaštićeni i da uživaju određena minimalna prava i kad je riječ o novim oblicima zaposlenja. Opći cilj prijedloga bit će na korist:

  • svih radnika, pa tako i onih u kratkoročnim i povremenim radnim odnosima, jer će im se razjasniti radni uvjeti i novi minimalni standardi
  • poslodavaca, jer će se postići održivije tržišno natjecanje s većom pravnom sigurnošću i motiviranija i produktivnija radna snaga koju će biti lakše zadržati zahvaljujući stabilnijim ugovorima
  • društva u cjelini, jer će se općenito poboljšati transparentnost na tržištima rada.





Ključne brojke

  • Od pet milijuna radnih mjesta otvorenih od 2014. njih 20 % odnosi se na nove oblike zaposlenja.
  • U 2016. četvrtina svih ugovora o radu odnosila se na nestandardne oblike zaposlenja.
  • Približno dva do tri milijuna osoba u EU-u radi u nestandardnim oblicima zaposlenja.

Zašto nam je to potrebno?

Aktualnom direktivom nisu obuhvaćeni svi radnici u EU-u, zbog čega su određeni radnici slabo zaštićeni. Mnogim se radnicima ne osigurava pisana potvrda o njihovim radnim uvjetima ili ih se ne obavijesti dovoljno unaprijed o tome kada će raditi. Od revidirane direktive korist bi ostvarilo najmanje dva do tri milijuna radnika u nestandardnim oblicima zaposlenja jer bi im se osiguralo bolje razumijevanje njihovih radnih uvjeta i prava na radnome mjestu.

Korist bi ostvarili i poslodavci jer bi se postiglo održivije tržišno natjecanje, veća pravna sigurnost i općenito poboljšanje transparentnosti na tržištima rada.

Radno se okružje promijenilo uslijed:

  • sve veće fleksibilnosti tržišta rada
  • demokratskih promjena radno aktivnog stanovništva
  • digitalizacije.

Iako su novi oblici zaposlenja uvelike zaslužni za otvaranje radnih mjesta i rast tržišta rada, ti su trendovi doveli i do nestabilnosti i povećane nepredvidivosti. Zbog nepredvidivosti i nesigurnosti na radnom mjestu dolazi do nestabilnih i niskih prihoda, nedostatka zaštite, zdravstvenih problema i loše ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

To ujedno dovodi i do fragmentacije na tržištu rada u EU-u, niske razine transparentnosti i prepreka slobodnom kretanju radne snage u EU-u.

Kako bi se postojeći pravni okvir modernizirao, Komisija je predložila reviziju aktualne Direktive o pisanoj izjavi. Nova direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima zamijenit će tu direktivu iz 1991.

Ključni pojam

Nestandardni oblici zaposlenja: zajednički naziv za različite oblike radnih odnosa koji odstupaju od standardnih oblika zaposlenja. Obuhvaćaju zaposlenje na određeno vrijeme, rad na nepuno radno vrijeme ili rad na zahtjev, rad preko poduzeća za privremeno zapošljavanje i druge radne odnose s više poslodavaca.

Pojedinosti

Opći je cilj prijedloga poboljšanje i usklađivanje radnih uvjeta. Specifični ciljevi odnose se na zaštitu prava radnika i povećanje transparentnosti na tržištu rada.

Prijedlog Komisije ima široko područje primjene kako bi se osiguralo da su korisnici tih prava radnici zaposleni u svim oblicima rada, uključujući one u najfleksibilnijim nestandardnim oblicima zaposlenja i novim oblicima rada, kao što su:

  • rad u kućanstvima ili na osnovi vrijednosnih kupona
  • rad na temelju ugovora bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati – poslodavac nije obvezan osigurati minimalan broj radnih sati
  • rad na zahtjev – bez predvidivog fiksnog broja sati
  • radni odnosi s više poslodavaca – radnici nisu izravni zaposlenici poduzeća kojem pružaju usluge
  • rad putem platformi – rad posredstvom platforme koji se obavlja ili barem isporučuje putem interneta.

Prijedlog direktive uključuje revidirane obveze obavješćivanja radnika pisanim putem o osnovnim aspektima njihova rada, kao što su:

  • mjesto rada
  • vrsta rada
  • radno vrijeme
  • naknada za rad.

Među drugim su jamstvima najdulje trajanje probnog rada, mogućnost dodatnog zaposlenja i obveza poslodavaca da radnike s vrlo promjenjivim rasporedom rada dovoljno unaprijed obavijeste o njihovu radnom vremenu.

Pravna definicija

„poboljšanje i usklađivanje životnih i radnih uvjeta”

članak 151. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

U Vijeću

Komisija je prijedlog predstavila 21. prosinca 2017., slijedom proglašenja europskog stupa socijalnih prava u studenome 2017. Vijeće je 21. lipnja 2018. postiglo dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu, odnosno opći pristup.

Stajalište Vijeća uključuje mogućnost država članica da iz zaštite na temelju direktive izuzmu:

  • radnike koji u referentnom razdoblju od četiri tjedna u prosjeku ne rade više od pet sati tjedno
  • određene radnike u javnoj službi, na temelju objektivnih razloga povezanih sa specifičnom prirodom njihovih dužnosti.

Stajalište Vijeća obuhvaća i sljedeće elemente:

  • vremenski okvir za dostavu informacija – prijedlog da se najosnovnije informacije moraju dostaviti u roku od jednog kalendarskog tjedna, a ostatak informacija u roku od mjesec dana
  • definiciju nepredvidivosti rada, kojom se omogućuje pravo na obaviještenost o radnim zadacima unaprijed u razumnom roku jer se formulacija „u potpunosti ili djelomično varijabilan” raspored rada radnika zamijenila formulacijom „uglavnom ili u potpunosti nepredvidiv obrazac rada”.

Stajalište Vijeća odstupa od prijedloga Komisije i u vezi sa sljedećim točkama:

  • definicija radnika – Vijeće se nije složilo s uključivanjem definicije „radnika” na razini EU-a
  • pomorci i morski ribari izuzeti su iz primjene nekih dijelova direktive jer je Vijeće smatralo da oni nisu prilagođeni specifičnoj prirodi sektora uređenoga sektorskim zakonodavstvom.

Nakon nekoliko trijaloga rumunjsko predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su privremeni dogovor 7. veljače 2019.

Predstavnici država članica EU-a u Vijeću EU-a 15. veljače podržali su privremeni dogovor o direktivi.

Na temelju buduće direktive poslodavci će biti obvezni obavijestiti radnike o bitnim aspektima radnog odnosa. U skladu s dogovorom direktivom će biti obuhvaćeni svi radnici koji u razdoblju od četiri tjedna rade više od tri sata tjedno. Određene skupine radnika mogu biti izuzete od nekih odredaba direktive.

Vijeće je direktivu donijelo 13. lipnja 2019. Stupit će na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu EU-a. Države članice zatim će imati tri godine da poduzmu potrebne zakonodavne mjere kako bi se uskladile s direktivom.

Vidi također

Teme