Skip to content

Europski semestar za 2014.

Studeni 2014.

Godišnji pregled rasta Europske komisije za 2015. 

U Godišnjem pregledu rasta za 2015. Europska komisija predlaže da se ekonomska i socijalna politika EU-a u 2015. usmjeri na tri glavna prioriteta:

  • ulaganje
  • strukturne reforme
  • fiskalnu odgovornost.

Ulaganje  u EU potrebno je kako bi se osuvremenili sustavi socijalne skrbi, financirali obrazovanje, istraživanje i inovacije, energija učinila „zelenijom” i učinkovitijom, modernizirala prometna infrastruktura i uveo širokopojasni pristup internetu koji je brži i velikog dosega. Kako bi doprinijela jačanju ulaganja, Komisija je 26. studenoga predstavila plan ulaganja za razdoblje 2015. – 2017. vrijedan 315 milijardi EUR. Vijeće će raspravljati o tom planu, kao i o prijedlogu odluke o uspostavljanju europskog fonda za strateška ulaganja, prije njegova podnošenja na odobrenje Europskom vijeću. 

Strukturne reforme. Komisija na razini EU-a predlaže produbljivanje jedinstvenog tržišta usmjeravanjem na uklanjanje preostalih regulatornih i neregulatornih prepreka u sektorima poput energetike, telekomunikacija, prometa i jedinstvenog tržišta roba i usluga. 

Fiskalna odgovornost. Komisija predlaže provođenje odgovornih fiskalnih politika koje pogoduju rastu, u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te uzimajući u obzir situaciju u svakoj pojedinačnoj državi članici.

Prijedlog Europske komisije o zajedničkom izvješću o zapošljavanju 

Izvješće se prilaže godišnjem pregledu rasta. U njemu se daje pregled stanja zaposlenosti u EU-u i reformi koje su države članice provele u 2014. s ciljem otvaranja radnih mjesta i poboljšanja sustavâ socijalne zaštite. 

Ono također sadrži ljestvicu pokazatelja kojima se mjere društveno-ekonomske razlike diljem EU-a. 

U izvješću se zaključuje da se nezaposlenost u EU-u polako smanjuje, no i dalje je visoka, s 24,6 milijuna ljudi (10,1 %) bez posla. Nezaposlenost mladih i dalje je visoka, ali polako se javljaju znakovi poboljšanja.  

Vijeće će potvrditi izvješće, koje će nakon toga biti predstavljeno Europskom vijeću.

Izvješće Europske komisije o mehanizmu upozoravanja za 2015. 

Izvješće pokazuje da makroekonomske neravnoteže i njihove glavne društvene posljedice u EU-u i dalje predstavljaju ozbiljan problem. Spor gospodarski oporavak i vrlo niska inflacija prepoznati su kao prepreke izraženijem smanjenju neravnoteža i s njima povezanih makroekonomskih rizika. 

Komisija će provesti  daljnje dubinske analize u 16 država članica: Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Finskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Lipanj 2014.

Europsko vijeće odobrava preporuke za pojedine zemlje

Europsko vijeće odobrilo je preporuke za pojedine zemlje zaključivši time europski semestar za 2014. Od država članica EU-a očekuje se da te posebno prilagođene preporuke slijede pri izradi nacrta svojih proračuna i osmišljavanju strukturnih reformi te politika zapošljavanja i socijalnih politika, na temelju načela nacionalne odgovornosti i socijalnog dijaloga. Europsko vijeće provedbu tih preporuka smatra ključnom za ubrzanje gospodarskog rasta. 

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti strukturnim reformama kojima se potiče rast i povećava fiskalna održivost. Čelnici su istaknuli niz koraka kojima bi se povećao rast i broj radnih mjesta. Ti koraci uključuju:

  • smanjenje poreznog opterećenja rada (razlika između troškova za plaće za poslodavca i neto plaće koju zaposlenik prima)
  • reformu tržištâ roba i usluga
  • reformu javne uprave
  • unapređenje okruženja za poslovanje i inovacije
  • olakšavanje pristupa financiranju
  • poboljšanje rada mrežnih industrija (poput energetike i telekomunikacija)
  • reformu obrazovanja.

Vijeće i Europska komisija pratit će njihovu provedbu te poduzeti mjere ako to bude potrebno.

Preporuke za pojedine zemlje za 2014.

Na Cipar i Grčku primjenjuju se programi makroekonomske prilagodbe te za te dvije zemlje nisu izrađene pojedinačne preporuke kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje.

Komisija izdaje preporuke za pojedine zemlje za 2014. – 2015.

Preporuke Komisije za pojedine zemlje za 2014.  usmjerene su na mjere za poticanje rasta i zapošljavanja, uz održavanje zdravih javnih financija  u gospodarstvu nakon krize. U njima se vrši pregled napretka postignutog tijekom 2013. te navode smjernice za provedbu nacionalnih politika u razdoblju 2014. – 2015.

Preporuke za 2014. upućene su 26 zemalja pojedinačno (svim zemljama EU-a, osim Grčkoj i Cipru, koji provode programe ekonomske prilagodbe) i europodručju u cjelini. 

Komisija je zaključila da se gospodarski rast postupno vraća u EU-u, no da je taj rast i dalje neujednačen i osjetljiv. Komisija stoga potiče države članice da nastave provoditi reforme. 

Poboljšanja od 2013.:

  • vraća se gospodarski rast
  • poboljšava se stanje javnih financija diljem EU-a
  • reforme provedene u najteže pogođenim zemljama daju rezultate
  • smanjuju se proračunski deficiti u nizu zemalja, što dovodi do bolje ravnoteže makroekonomske situacije diljem EU-a
  • očekuje se da će stopa zaposlenosti sljedeće godine porasti. 

Komisija je utvrdila sljedeće glavne izazove za 2014.:

  • borbu s visokom razinom nezaposlenosti
  • preusmjeravanje oporezivanja s poreza na rad na porez na potrošnju i porez za zaštitu okoliša
  • poticanje privatnog ulaganja
  • povećavanje konkurentnosti gospodarstva putem provedbe strukturnih reformi
  • kontinuirano smanjenje javnog duga.

Komisija je također preporučila da Vijeće EU-a ukine postupak u slučaju prekomjernog deficita (u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu) u sljedećih šest zemalja: Austriji, Belgiji, Češkoj Republici, Danskoj, Nizozemskoj i Slovačkoj. Vijeće za ekonomska i financijska pitanja te je preporuke donijelo 20. srpnja 2014. 

Ožujak 2014.

Proljetni sastanak Europskog vijeća

Na sastanku Europskog vijeća 20. i 21. ožujka doneseni su zaključci koji sadrže strateške političke smjernice za države članice u vezi s europskim semestrom. Čelnici su zaključili da bi nacionalni programi reformi te programi stabilnosti i konvergencije država članica za 2014. trebali rješavati pitanja utvrđena u preporukama za pojedine zemlje za 2013., kao i u Komisijinoj nedavnoj analizi makroekonomskih i fiskalnih neravnoteža te u njezinim dubinskim analizama.

Komisija dovršava dubinske analize makroekonomskih neravnoteža u 17 država članica

Komisija je izvršila dubinske analize u Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Utvrdila je neravnoteže u svim tim zemljama i zaključila da su u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji neravnoteže postale prekomjerne. Španjolska je u prošloj godini ostvarila značajnu prilagodbu, što Komisiji omogućuje da zaključi da njezine neravnoteže više nisu prekomjerne, iako i dalje postoje značajni rizici.

Glavni nalazi za više zemalja

Analiza pokazuje da se makroekonomske neravnoteže, koje su se akumulirale tijekom mnogo godina, postupno smanjuju. Gospodarski oporavak sve je snažniji, iako i dalje postoje izazovi.

Među izazovima i osjetljivostima koje su zajedničke nizu država članica Komisija naglašava učinak razduživanja na srednjoročni rast; održivost privatnog i javnog duga i vanjskih obveza u kontekstu vrlo niske inflacije; potrebu za osiguravanjem dovoljnog protoka kredita rentabilnim aktivnostima u osjetljivim gospodarstvima u fragmentiranom financijskom sustavu te vrlo visoku razinu nezaposlenosti u više zemalja.

Od država članica očekuje se da zaključke iz dubinskih analiza i fiskalne prognoze uzmu u obzir u svojim nacionalnim programima reformi te programima za stabilnost i konvergenciju.

Od država članica u kojima su utvrđene prekomjerne neravnoteže očekuje se da utvrde cjelovit i detaljan odgovor politika. Programi su ocijenjeni u lipnju 2014. kako bi se utvrdilo odgovaraju li na utvrđene izazove na odgovarajući način.

Veljača 2014.

Zaključci Vijeća o godišnjem pregledu rasta za 2014.

U svojim zaključcima Vijeće se uvelike slaže s Komisijinim pregledom gospodarskog stanja i izazovima politika u EU-u. Vijeće podsjeća na zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2013. o glavnim područjima za koordinaciju gospodarskih politika i reformi.

U Komisijinu godišnjem pregledu rasta za 2014. analizira se gospodarsko i socijalno stanje u Europi i utvrđuju opći prioriteti politika za EU i njegove države članice. Pregled označava početak europskog semestra za 2014.

Godišnjim pregledom rasta utvrđuje se sljedećih pet širih područja prioriteta politika za 2014.:

  • nastojanje da se ostvari diferencirana fiskalna konsolidacija kojom će se poticati rast i osigurati dugoročna održivost javnih financija
  • ponovna uspostava kreditiranja gospodarstva
  • poticanje održivog i uključivog rasta te radnih mjesta i konkurentnosti
  • rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize
  • modernizacija javne uprave.

Zaključci Vijeća o Izvješću o mehanizmu upozoravanja za 2014.

Vijeće pozdravlja napredak koji su države članice postigle u ispravljanju unutarnjih i vanjskih makroekonomskih neravnoteža, osobito u pogledu deficita tekućeg računa, konkurentnosti, fiskalnih deficita i financijskog sektora, doprinoseći time ponovnoj uspostavi ravnoteže i u EU-u i u europodručju.

Međutim, potreban je daljnji napredak u rješavanju neravnoteža koje izazivaju zabrinutost zbog održivosti, uključujući visoku javnu i privatnu zaduženost, kao i visoke razine vanjskog duga.

Komisijino izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2014. poziva na provedbu dubinske analize makroekonomskog stanja u sljedećim zemljama: Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Luksemburgu, Nizozemskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Studeni 2013.

Godišnji pregled rasta Europske komisije za 2014.

U godišnjem pregledu rasta za 2014. Europska komisija preporučuje da se EU usredotoči na sljedećih pet prioritetnih područja u 2014.:

  • nastojanje da se ostvari diferencirana fiskalna konsolidacija kojom će se poticati rast
  • ponovna uspostava kreditiranja gospodarstva
  • promicanje rasta i konkurentnosti za sadašnjost i budućnost
  • rješavanje problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize
  • modernizacija javne uprave.

Ti srednjoročni prioriteti isti su kao i prošle godine, ali u analizi se preporučuje da provedba tih prioriteta bude prilagođena promjenjivim gospodarskim i socijalnim okolnostima. Prema istraživanju također se preporučaju konkretne aktivnosti za svako prioritetno područje.

Glavnim prioritetom smatra se jačanje rasta i konkurentnosti, dok je ključan izazov osiguravanje dugotrajnog oporavka.

Pregled sadrži i pregled napretka u pogledu pet prioriteta ostvarenog u EU-u u 2013.

Osim toga, Komisija je izdala pregled napretka u provedbi preporuka za pojedinu zemlju koji su ostvarile pojedine države članice („radni dokument službi Komisije”).

Izvješće o mehanizmu upozoravanja Europske komisije za 2014.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2014. pruža pregled makroekonomskog razvoja u EU-u i utvrđuje one zemlje EU-a u kojima bi mogao postojati rizik od makroekonomske neravnoteže. U tom će slučaju Komisija izvršiti „dubinsku analizu” kako bi se utvrdilo postoji li neravnoteža ili ne te kako bi se analizirali njezini potencijalni uzroci. Rezultati će se, ako to bude potrebno, uvrstiti u preporuke za rješavanje takvih neravnoteža.

U 2014. dubinske analize bit će provedene u sljedećim zemljama: Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Luksemburgu, Nizozemskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Taj se postupak ne provodi u zemljama koje dobivaju službenu financijsku pomoć. Za postupak u 2014. to su Cipar, Grčka, Portugal i Rumunjska.

Vidi također

Teme