Turska
Turskoj je dodijeljen status zemlje kandidatkinje u prosincu 1999., a pristupne pregovore započela je u listopadu 2005. Ti su pregovori u mirovanju od lipnja 2018. EU i Turska surađuju u područjima od zajedničkog interesa.
Proširenje
Zahtjev za članstvo u EU-u
Turska je 1987. podnijela zahtjev za pridruživanje tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici.
Na sastanku u Helsinkiju u prosincu 1999. Europsko vijeće dodijelilo je Turskoj status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.
Pregovori o pristupanju
Na sastanku održanom 16. i 17. prosinca 2004. Europsko vijeće odlučilo je da je Turska dostatno ispunila kriterije za otvaranje pregovora o pristupanju.
Vijeće je 3. listopada 2005. postiglo dogovor o okviru za pregovore s Turskom. Oni su pokrenuti istog dana, na međuvladinoj konferenciji EU-a i Turske.
Vijeće je u veljači 2008. usvojilo revidirano Pristupno partnerstvo s Turskom. Njime se pruža osnova kako bi se Turskoj pomoglo da se pripremi za moguće članstvo u EU-u navođenjem ključnih prioritetnih područja i služi kao mjerilo za praćenje napretka u pogledu reformi.
U lipnju 2018. Vijeće je prvi put napomenulo da se Turska udaljava od EU-a, da su pregovori o pristupanju Turske stoga zapravo zastali te da se ne može razmatrati ni otvaranje ni zatvaranje dodatnih poglavlja.
- Zaključci Europskog vijeća, 16. i 17. prosinca 2004.
- Odluka Vijeća o Pristupnom partnerstvu s Turskom, 18. veljače 2008.
- Zaključci Vijeća o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja, 26. lipnja 2018.
Sastanci u okviru konferencija o pristupanju
Pregovori o pristupanju odvijaju se na međuvladinim konferencijama (koje se često nazivaju i „konferencije o pristupanju”), na kojima sudjeluju ministri i veleposlanici država članica EU-a i zemlje kandidatkinje. Pregovori obuhvaćaju skup zajedničkih prava i zakonodavstva („pravna stečevina EU-a”) i podijeljeni su u različita poglavlja ili skupine poglavlja, koja pokrivaju različita područja politike. Konferencije o pristupanju mogu se održavati na razini ministara ili zamjenika.
Prije trenutačnog zastoja u pregovorima o pristupanju EU i Turska održali su 12 takvih sastanaka. Na posljednjem sastanku, održanom 30. lipnja 2016., u okviru konferencije otvoreni su pregovori o poglavlju 33., koje se bavi financijskim i proračunskim odredbama. Vijeće je 2006. zaključilo da osam poglavlja relevantnih za ograničenja Turske u pogledu Cipra neće biti otvoreno i da se daljnja poglavlja neće privremeno zatvoriti dok Turska ne ispuni svoje obveze povezane s Dodatnim protokolom uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske („Sporazum iz Ankare”).
U okviru pregovora o pristupanju otvoreno je 16 poglavlja, a jedno od njih privremeno je zatvoreno.
Godišnji pregled napretka
Vijeće obično svake godine usvaja zaključke o proširenju u kojima se razmatra napredak koji su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i partneri, uključujući Tursku, postigli na svojem europskom putu.
Politička suradnja
EU i Turska još su 1963. sklopili Sporazum o pridruživanju, poznat i kao Sporazum iz Ankare. Cilj je tog sporazuma produbiti političke veze i gospodarsku integraciju. Kako bi se preispitali bilateralni odnosi, uspostavljeno je Vijeće za pridruživanje. Posljednji se put sastalo u ožujku 2019.
Iako se cjelokupan odnos EU-a i Turske temelji na njezinu statusu zemlje kandidatkinje za članstvo, pregovori o pristupanju trenutačno su u mirovanju. EU je pozvao Tursku da ispuni obveze koje ima na temelju pregovaračkog okvira te da provede dodatni protokol priložen Sporazumu o pridruživanju u odnosu na sve države članice.
U relevantnim zaključcima Europskog vijeća, posebno onima iz ožujka i lipnja 2021., istaknuto je da je EU spreman na postupan, proporcionalan i reverzibilan angažman s Turskom u cilju poboljšanja suradnje u nizu područja od zajedničkog interesa, kao što su:
- migracije
- borba protiv terorizma
- javno zdravlje
- klima
- regionalna pitanja.
U svrhu razmatranja tih pitanja EU i Turska održali su dijaloge na visokoj razini, sastanke čelnika i čelnica te bilateralne sastanke na vrhu.
U lipnju 2023. Europsko vijeće pozvalo je visokog predstavnika EU-a i Komisiju da pripreme pregled stanja tog odnosa. U studenome 2023. objavili su komunikaciju u kojoj je opisano aktualno stanje u ključnim područjima, poput politike, regionalne stabilnosti, vanjske politike, gospodarstva, trgovine i migracija. Objavili su i preporuke u cilju unapređenja odnosa EU-a i Turske. Zatim su čelnici i čelnice EU-a u travnju 2024. zadužili veleposlanike i veleposlanice država članica da ubrzaju rad na toj komunikaciji i njezinim preporukama.
- Izjava za medije nakon 54. sastanka Vijeća za pridruživanje Europske unije i Turske, Bruxelles, 15. ožujka 2019.
- Izjava članova i članica Europskog vijeća, 25. ožujka 2021.
- Zaključci Europskog vijeća, 24. i 25. lipnja 2021.
- Zaključci Europskog vijeća, 29. i 30. lipnja 2023.
- Zajednička komunikacija iz 2023. o trenutačnom stanju političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa između EU-a i Turske (Europska komisija)
- Izvanredni sastanak Europskog vijeća, 17. i 18. travnja 2024.
Gospodarstvo i trgovina
Sporazumom o pridruživanju EU i Turska proširili su svoje gospodarske i trgovinske odnose, posebno uspostavom carinske unije, koja je na snazi od 1996.
Carinskom unijom obuhvaćena je sva industrijska roba, dok se na poljoprivredne proizvode i proizvode od ugljena i čelika primjenjuju posebni trgovinski sporazumi. Vijeće je pozvalo Tursku da ispuni svoju obvezu potpune provedbe carinske unije. To uključuje uklanjanje prepreka trgovini ili sličnih trgovinskih ograničenja koja su u suprotnosti s tim obvezama te osiguravanje učinkovite primjene tih obveza u odnosu na sve države članice EU-a.
EU je najveći trgovinski partner Turske, a Turska je sedmi najveći trgovinski partner EU-a. Ukupna trgovina među njima 2022. iznosila je 198,1 milijardu eura, što čini 3,6 % ukupne svjetske trgovine EU-a.
Turska ispunjava uvjete za financijsku potporu EU-a u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i Europskog fonda za održivi razvoj plus.
EU-Türkiye trade relations (Infografika)
Stabilno istočno Sredozemlje
Stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju u strateškom je interesu EU-a i on često poziva Tursku da smiri napetosti na tom području, da poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svih država članica EU-a te da na održiv način promiče dobrosusjedske odnose.
Nakon otkrića rezervi plina u istočnom Sredozemlju, posebno na Cipru, EU je osudio nezakonite aktivnosti bušenja koje provodi Turska i pozvao tu zemlju da poštuje suverenitet svih država članica EU-a, što obuhvaća i poštovanje njihova teritorijalnog mora i zračnog prostora. Vijeće je 11. studenoga 2019. donijelo režim sankcija s obzirom na neovlaštene aktivnosti bušenja koje Turska provodi u istočnom Sredozemlju. Posljednji je put produljen do 30. studenoga 2025.
EU je u potpunosti predan sveobuhvatnom rješenju ciparskog problema u okviru UN-a i nastavku pregovora.
Migracije
U Turskoj se nalazi gotovo četiri milijuna izbjeglica. U posljednjih je devet godina zemlja s najvećih prihvatom izbjeglica na svijetu, što je posljedica dotad nezabilježenog priljeva ljudi u potrazi za utočištem od građanskog rata u Siriji. U zajedničkoj izjavi iz ožujka 2016. čelnici EU-a i Turske postigli su dogovor o rješavanju problema nezakonitih migracija duž istočnosredozemne rute i prekidanju poslovnog modela krijumčara.
EU je predan poštovanju te izjave, a pritom prioritetnim pitanjima smatra učinkovito upravljanje granicama, sprečavanje nezakonitih dolazaka i nastavak vraćanja, u skladu s međunarodnim pravom i pravom EU-a.
Kako bi se poboljšali životni uvjeti izbjeglica u Turskoj, EU je 2015. uspostavio instrument kojim je dosad mobilizirano 6 milijardi eura.
Liberalizacija viznog režima
EU i Turska pokrenuli su 2013. dijalog o liberalizaciji viznog režima. Cilj tog dijaloga izrada je plana za uspostavu bezviznog režima, koji uključuje 72 referentna mjerila koja Turska treba ispuniti. Taj postupak još je u tijeku.
Potres u Turskoj i Siriji
Nakon razornih potresa koji su pogodili Tursku i Siriju u veljači 2023. EU je aktivirao Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi pružio potporu, što je uključivalo timove za traganje i spašavanje te osiguravanje privremenih smještajnih jedinica.
Posljednja izmjena: 16. prosinca 2025.