"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove (unutarnji poslovi), 5. ožujka 2025.
Najvažniji rezultati
Unutarnji poslovi
Upravljanje granicama EU-a
Na današnjem sastanku ministri i ministrice unutarnjih poslova postigli su dogovor o zajedničkom stajalištu (opći pristup) o uredbi kojom se omogućuje postupni početak rada sustava ulaska/izlaska (EES), informatičkog sustava za registraciju ulaska u schengensko područje i izlaska iz njega državljana trećih zemalja koji putuju u EU radi kratkotrajnog boravka. Tim će se zakonodavnim aktom državama članicama omogućiti postupno uvođenje sustava ulaska/izlaska u prijelaznom razdoblju od šest mjeseci prije potpunog pokretanja sustava.
Nakon što članovi i članice Europskog parlamenta postignu stajalište, Vijeće i Europski parlament mogu započeti pregovore o konačnom zakonodavnom aktu.
Ministri i ministrice odobrili su i revidirani plan za uvođenje takozvane arhitekture interoperabilnosti, međusobno povezanog sustava informatičkih alata koji se upotrebljavaju za upravljanje granicama i izvršavanje zakonodavstva. U skladu s planom koji je donio upravni odbor agencije eu-LISA-a, agencije EU-a zadužene za izgradnju informatičke infrastrukture, EES će postupno početi s radom u listopadu 2025. Revidirani Eurodac, biometrijska baza podataka EU-a koja pomaže u identifikaciji tražitelja azila, započet će s radom u lipnju 2026., a Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) konačno će biti pokrenut u posljednjem tromjesečju 2026.
Ministri i ministrice razmotrili su utjecaj promjene režima u Siriji na migracije. S jedne su strane raspravljali o tome kako države članice mogu pomoći Sirijcima koji izraze čvrstu želju da otiđu kući. S druge su strane ministri i ministrice raspravljali o izvršenju odluka o vraćanju sirijskih državljana koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju ili su osuđeni kriminalci
Pad Assadova režima prekretnica je za mnoge Sirijce u Europi. Iako komplicirana situacija na terenu otežava povratak velikih razmjera, važno je pronaći konkretna rješenja, u skladu s relevantnim međunarodnim pravom, za vraćanje ljudi koji su osuđeni kriminalci i predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti.
Tomasz Siemoniak, poljski ministar unutarnjih poslova i uprave
Kad je riječ o dobrovoljnom povratku, mnoge države članice izrazile su potporu „izvidničkim” posjetima kojima bi se Sirijcima koji žive u EU-u omogućilo da procijene stanje na terenu u svojoj matičnoj zemlji bez gubitka statusa zaštite. Nekoliko ministara i ministrica poduprlo je i uspostavu okvira EU-a za takve posjete.
Općenito su se složili i da bi trebalo pronaći rješenja za vraćanje sirijskih državljana koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju ili su osuđeni kriminalci.
Prema UNHCR-u, u veljači 2025. više od 12 milijuna Sirijaca i dalje je prisilno raseljeno. Interno je raseljeno 7,4 milijuna Sirijaca, uključujući oko 650 000 Sirijaca koji su raseljeni od 8. prosinca 2024. 4,7 milijuna Sirijaca potražilo je utočište izvan Sirije, uglavnom u susjednim zemljama. Oko 1,2 milijuna Sirijaca uživa status izbjeglice ili supsidijarnu zaštitu u EU-u, a dodatnih 130 000 podnijelo je zahtjev za azil i čeka odluku.
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o provedbi prioriteta ciklusa Schengenskog vijeća, a posebno o tome kako povećati djelotvornost sustavâ vraćanja. Razgovarali su o izazovima kao što su nedostatak resursa, nedostatak suradnje zemalja podrijetla i tranzitnih zemalja te nedovoljna upotreba alata za razmjenu informacija (npr. sustava SIS) u državama članicama. Raspravljali su i o tome kako EU može poduprijeti države članice u odgovoru na te izazove.
Vijeće je također donijelo odluku o utvrđivanju preporuka na temelju tematske schengenske evaluacije vraćanja iz 2024. U tim se preporukama predlažu rješenja za uklanjanje glavnih uskih grla utvrđenih u tematskim evaluacijama, s naglaskom na ključnoj fazi postupka vraćanja. Ujedno se naglašava važnost primjerenog i proaktivnog planiranja resursa, učinkovite koordinacije i usklađenosti dionika i postupaka na nacionalnoj i europskoj razini.
Komisija je predstavila schengenski barometar, najnovije informacije o stanju schengenskog područja.
Na marginama sastanka Vijeća ministri i ministrice unutarnjih poslova EU-a sastali su se sa svojim kolegama iz Latinskoameričkog odbora za unutarnju sigurnost (CLASI). CLASI se trenutačno sastoji od 16 latinskoameričkih zemalja i povlašteni je partner EU-a za jačanje suradnje u području izvršavanja zakonodavstva s Latinskom Amerikom i Karibima. Taj je sastanak, treći na ministarskoj razini od 2022. i 2023., bio usmjeren na uklanjanje zajedničkih prijetnji unutarnjoj sigurnosti, uključujući borbu protiv transnacionalnog teškog i organiziranog kriminala i nezakonite trgovine drogom.
Ministri i ministrice unutarnjih poslova EU-a i CLASI-ja postigli su dogovor o novoj zajedničkoj izjavi EU-a i CLASI-ja te planu za provedbu prioriteta operativne suradnje u razdoblju 2025. – 2026. Prioriteti suradnje uključuju:
jačanje razmjene informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva u objema regijama
jačanje razmjene informacija o trgovini drogom
osmišljavanje mjera protiv najopasnijih kriminalnih mreža
jačanje suradnje zemalja CLASI-ja s ključnim agencijama iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova
kontinuiranu procjenu sigurnosnih nedostataka luka obiju regija i mjera uvedenih s ciljem borbe protiv infiltracije organiziranog kriminala
promicanje potpune provedbe pristupa praćenja novca, usmjeravajući se na gospodarsku infrastrukturu organiziranog kriminala.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja i o utjecaju trenutačne geopolitičke situacije na unutarnju sigurnost EU-a, pri čemu je rasprava bila usmjerena na Siriju i Ukrajinu. Predsjedništvo je ujedno predstavilo izvješće o borbi protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala.
Komisija je predstavila svoj akcijski plan za sigurnost kabela. Akcijski plan, donesen 21. veljače 2025., reakcija je na razne incidente povezane s podmorskim kabelima koji su se dogodili u Baltičkom moru.
Komisija je predložila niz mjera koje se odnose na aspekte sprečavanja, otkrivanja, odgovora, oporavka i odvraćanja. Ključna mjera za poboljšanje otkrivanja incidenata povezanih s kabelima poboljšanje je sposobnosti praćenja prijetnji koje omogućuju ranija upozorenja i odgovore. Kako bi se poboljšali odgovor i oporavak u slučaju incidenata, Komisija predlaže uspostavu EU-ove pričuve plovila koja bi se upotrebljavala za popravak oštećenih kabela.
Posljednjih mjeseci svjedočili smo zabrinjavajućem broju incidenata s podmorskim kabelima u Baltičkom moru. Cijeli EU mora brzo poduzeti odlučne mjere. Akcijski plan za sigurnost kabela dobar je korak naprijed prema boljoj zaštiti naše podvodne infrastrukture.
Tomasz Siemoniak, poljski ministar unutarnjih poslova i uprave
Komisija je iznijela pregled trenutačnog stanja postupka provedbe pakta o migracijama i azilu. Pakt je stupio na snagu prije više od devet mjeseci i počet će se primjenjivati za manje od 16 mjeseci.
Portugalska ministrica izvijestila je o svojem sudjelovanju na 42. sjednici Vijeća arapskih ministara unutarnjih poslova.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.
