Afganistan

Kriza u Afganistanu

Nakon desetljeća sukoba, opetovanih prirodnih opasnosti i visoke razine siromaštva talibansko preuzimanje vlasti u kolovozu 2021. dovelo je do daljnjega gospodarskog pada, porasta nesigurnosti opskrbe hranom i raširene oskudice.

Talibani su svojim djelovanjem i odlukama doveli do sustavnog i strašnog isključivanja žena i djevojčica te dramatičnog pogoršanja političkog, gospodarskog i humanitarnog stanja te stanja ljudskih prava afganistanskog stanovništva.

Osim toga, talibani nisu voljni ni sposobni učinkovito se suočiti s prisutnošću i djelovanjem terorističkih skupina na državnom području Afganistana.

U 2025. Afganistan se i dalje suočava s jednom od najvećih humanitarnih kriza na svijetu, pri čemu više od 22,9 milijuna osoba, odnosno više od polovine afganistanskog stanovništva, treba pomoć. Aktualno se 10 milijuna osoba suočava s velikom nesigurnošću opskrbe hranom, a 3,5 milijuna djece mlađe od pet godina izrazito je pothranjeno.

Milijuni ljudi diljem zemlje nemaju pristup sigurnoj vodi, dovoljnoj količini hrane i odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi, zbog čega su osjetljiviji na bolesti i pothranjenost.

Afganistan se i dalje suočava s krizom u pogledu potrebe za zaštitom, pri čemu najveći rizici prijete ženama, djeci, osobama s posebnim potrebama i marginaliziranim skupinama.

Prava žena u Afganistanu

Nigdje u svijetu prava žena i djevojčica nisu dovedena u pitanje na način na koji je to učinjeno u Afganistanu. Aktualna situacija izaziva veliku zabrinutost kad su posrijedi izgledi za održavanje i jačanje velikog napretka koje su afganistanske žene ostvarile u posljednja dva desetljeća.

Talibani su izdali više od 70 odluka koje sadržavaju brojna ograničenja ili zabrane, kojima je, među ostalim, obuhvaćeno sljedeće:

• mogućnost da djevojčice pohađaju sekundarno obrazovanje
• pravila odijevanja (uključujući nalaganje ženama da pokriju svoja tijela i lice u javnosti)
• segregacija na radnim mjestima
• sloboda kretanja žena bez muškog skrbnika (mahram)
• pristup žena javnim mjestima.

Zabrana srednjoškolskog obrazovanja dovela je do toga da 1,5 milijuna djevojaka tinejdžerske dobi ne pohađa školu.

Žene su također u potpunosti isključene iz pravnog sustava, koji je praktički ukinut s obzirom na to da je ustav iz 2004. suspendiran, a neovisnost pravnog sustava više nije zajamčena.

Krajem prosinca 2022. talibani su odlučili ženama zabraniti pohađanje sveučilišta i rad s nevladinim organizacijama. Te odluke nisu samo diskriminirajuće nego imaju i izravne, a ponekad i po život opasne posljedice jer nedostatak humanitarnih radnica ugrožava pružanje pomoći najranjivijim skupinama.

U kolovozu 2024. talibani su zabranili da se glasovi žena čuju u javnosti.

EU je u više navrata jasno izrazio svoju odlučnost da nastavi podupirati žene i djevojčice u Afganistanu, u skladu sa svojim vrijednostima i načelima.

U zaključcima usvojenima u studenome 2022. Vijeće je:

• osudilo sustavno ograničavanje ljudskih prava i temeljnih sloboda žena i djevojčica koje provode talibani
• pozvalo na ciljane i znatne napore visokog predstavnika, Komisije i država članica kako bi se pristupilo rješavanju situacije i osiguralo sudjelovanje afganistanskih žena u dijalozima o politikama u vezi s Afganistanom
• uvidjelo važnost inicijativa za daljnji razvoj Programa o ženama, miru i sigurnosti, kao što je uspostava Foruma afganistanskih žena na vodećim položajima uz posredovanje EU-a.

• Zaključci Vijeća o ženama, miru i sigurnosti (priopćenje za medije, 14. studenoga 2022.)
• Izjave EU-a o afganistanskim djevojčicama i ženama
• Provedba Programa za žene, mir i sigurnost (Europska služba za vanjsko djelovanje)
• Ženski forum u Afganistanu

Predanost EU-a miru i stabilnosti u Afganistanu

Vijeće je u ožujku 2023. usvojilo zaključke u kojima se ponovno potvrđuje predanost EU-a miru i stabilnosti u Afganistanu te pružanju potpore njegovu stanovništvu.

Zaključcima se ponovno potvrđuje važnost i valjanost mjerila iz zaključaka Vijeća od 15. rujna 2021. za politike i djelovanja za vrijeme privremene vlade koju su imenovali talibani.

EU je ponovno pozvao talibane da u interesu afganistanskog stanovništva:

• poštuju, štite i ostvaruju sva ljudska prava i da se bore protiv kršenja i povreda ljudskih prava
• uspostave uključivu i reprezentativnu vladu
• spriječe da Afganistan služi kao uporište terorizma ili da se terorizam iz njega financira ili izvozi
• osiguraju neometan i nediskriminirajući pristup humanitarnoj pomoći
• nastave omogućavati sigurna, zaštićena i uredna putovanja u Afganistan i iz njega.

EU je također naveo da je stabilan Afganistan u interesu cijele međunarodne zajednice kako bi se spriječili regionalna nestabilnost, terorističke prijetnje, prisilno raseljavanje i nezakonite migracije.

Postupci i odluke talibana doveli su do dramatičnog pogoršanja stanja ljudskih prava te političke, gospodarske i humanitarne situacije afganistanskog stanovništva, posebno žena i djevojčica.

Ipak, EU će nastaviti pružati pomoć radi ublažavanja teške humanitarne i socioekonomske krize tako što će pružati humanitarnu potporu, potporu za osnovne potrebe i potporu egzistenciji u okviru principijelnog pristupa, prema kojem žene mogu smisleno sudjelovati u pružanju pomoći te i dalje biti njezine korisnice.

Osim toga, EU je spreman dodatno ojačati potporu susjednim zemljama Afganistana i partnerima u široj regiji radi sprečavanja negativnih učinaka prelijevanja.

EU je ponovno istaknuo svoju nepokolebljivu predanost podupiranju potpunog sudjelovanja svih stanovnika Afganistana, među ostalim žena i djevojčica te pripadnika etničkih i vjerskih manjina, u svim sferama života u Afganistanu.

• Afganistan: Vijeće odobrilo zaključke (priopćenje za medije, 20. ožujka 2023.)
• Afganistan: Vijeće u zaključcima utvrdilo stajalište EU-a i sljedeće korake (priopćenje za medije, 21. rujna 2021.)

Humanitarna potpora afganistanskom stanovništvu

EU je od 1994. Afganistanu osigurao oko 2 milijarde eura humanitarne pomoći. Glavni su ciljevi humanitarne pomoći EU-a Afganistanu:

• pružanje pomoći od životne važnosti
• osiguravanje pristupa osnovnim uslugama
• izgradnja otpornosti stanovništva na krize.

EU je od 2024. do 2025. financirao humanitarne projekte u vrijednosti od 320 milijuna eura.

Intervencije su usmjerene na hitnu pomoć u vezi s hranom, zdravstvenu skrb i prehranu, obrazovanje u izvanrednim situacijama, pristup čistoj vodi, higijenu i sanitarne objekte, skloništa i neprehrambene proizvode te usluge zaštite, uključujući aktivnosti razminiranja.

EU-ova humanitarna pomoć u Afganistanu usmjerava se preko humanitarnih partnera na terenu, kao što su agencije UN-a te međunarodne i nevladine organizacije. Financiranje se odvija strogo u skladu s humanitarnim načelima neovisnosti, nepristranosti i neutralnosti kako bi sredstva došla do onih Afganistanaca kojima je pomoć najpotrebnija.

Kako bi se olakšala isporuka životno važne pomoći, EU je od kolovoza 2021. posredstvom 41 letova u okviru humanitarnog zračnog mosta do Kabula prevezao više od 2240 tona humanitarne pomoći.

Sankcije povezane s Afganistanom

Mjere protiv talibana

EU je uveo sankcije protiv onih koji prijete miru, stabilnosti i sigurnosti u Afganistanu, uključujući talibane, te protiv pojedinaca i skupina povezanih s njima.

Tim se mjerama provodi Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1988 (2011), a one uključuju:

• embargo na oružje
• zabranu tehničke pomoći u vezi s vojnom robom i tehnologijom
• zabranu putovanja za pojedince
• zamrzavanje imovine pojedinaca i subjekata.

Taj se režim sankcija trenutačno primjenjuje na 135 pojedinaca i pet subjekata.

• Odluka o mjerama ograničavanja protiv određenih pojedinaca, skupina, poduzeća i subjekata u pogledu stanja u Afganistanu (Službeni list EU-a)
• Uredba o mjerama ograničavanja protiv određenih pojedinaca, skupina, poduzeća i subjekata s obzirom na stanje u Afganistanu (Službeni list EU-a)
• Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1988 (2011)

Sankcije protiv ISIL-a/Daiša i Al-Qaide

EU je 20. rujna 2016. uspostavio namjenski okvir za sankcije protiv ISIL-a/Daiša i Al-Qaide te s njima povezanih osoba, skupina, poduzeća i subjekata.

Te EU-ove samostalne sankcije dopunjuju mjere donesene na temelju „EU-ova popisa terorista”, zakonodavstva EU-a kojim se provodi Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1373 (2001).

Sankcije EU-a sastoje se od:

• zabrane putovanja za pojedince
• zamrzavanja imovine pojedinaca i subjekata
• zabrane stavljanja financijskih sredstava ili gospodarskih izvora na raspolaganje pojedincima i subjektima koji su uvršteni na popis.

Te se sankcije trenutačno primjenjuju na ukupno 15 pojedinaca i sedam skupina.

• Odluka o mjerama ograničavanja protiv ISIL-a (Daiš) i Al-Qaide (Službeni list EU-a)
• Uredba o uvođenju dodatnih mjera ograničavanja protiv ISIL-a (Daiš) i Al-Qaide (Službeni list EU-a)
• Sankcije u borbi protiv terorizma
• Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1373 (2001)

Vidjeti također

• Delegacija Europske unije u Afganistanu (Europska služba za vanjsko djelovanje)