Skip to content

Politika u području željezničkog prometa

EU i njegove države članice surađuju na razvoju bolje povezane, sigurne i održive željezničke mreže.

Iako se u EU-u nalazi jedna od najgušćih željezničkih mreža na svijetu, nacionalni željeznički sustavi diljem EU-a međusobno se razlikuju.

Proces poboljšanja usklađenosti nacionalnih željezničkih sustava država članica EU-a započeo je 1990-ih kako bi se u konačnici razvila učinkovita i konkurentna željeznička mreža na razini EU-a, tj. jedinstveni europski željeznički prostor.

Željeznička politika dio je prometne politike EU-a kojom se nastoji ostvariti povezana, održiva, uključiva i sigurna mobilnost unutar EU-a.

Brojčani podaci o željezničkom prometu u EU-u

udio željezničkog prometa u ukupnoj putničkoj mobilnosti u EU-u iznosi 5,1 % (2020., Europska komisija)

željeznički promet odgovoran je za samo 0,4 % emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru EU-u te je stoga prihvatljiv za okoliš

samo 1,9 % potrošnje energije u prometnom sektoru EU-a može se pripisati željezničkom prometu

Detaljnije o željezničkoj politici

Pri proširenju i usklađivanju željezničkog sektora EU-a tijekom godina javio se niz izazova koji su usporili proces integracije na razini EU-u. Neki od njih su:

  • tradicionalna rascjepkanost europskih željeznica zbog složenih samostalnih nacionalnih sustava
  • niska učinkovitost, fleksibilnost i pouzdanost usluge, posebno za prijevoz robe.

Zbog tih izazova udio željezničkog sektora u europskoj mobilnosti stagnira unatoč potražnji potrošača i potencijalu željezničkog prometa kao klimatski prihvatljivog rješenja.

S ciljem jačanja svoje željezničke politike EU je posljednjih godina donio četiri željeznička paketa kojima se nastoji:

  • željezničko tržište otvoriti za tržišno natjecanje
  • povećati interoperabilnost nacionalnih željezničkih sustava
  • utvrditi okvir za jedinstveni europski željeznički prostor.

Vijeće i Europski parlament donijeli su ta četiri zakonodavna paketa u razdoblju od 2001. do 2016. Oni uključuju zajedničke odredbe o:

  • liberalizaciji željezničkog tržišta
  • izdavanju dozvola željezničkim prijevoznicima i davanju ovlaštenja strojovođama
  • sigurnosnim zahtjevima
  • osnivanju Europske agencije za željeznice i regulatornih tijela za željeznice u svakoj državi članici
  • pravima putnika u željezničkom prometu.

Četvrti i posljednji željeznički paket, koji se sastoji od šest zakonodavnih akata i usmjeren je na završne elemente otvaranja željezničkog tržišta i povećanja njegove konkurentnosti, stupio je na snagu 2021.

Jedinstveni europski željeznički prostor

Jedinstveni europski željeznički prostor je sustav željezničkih mreža na razini EU-a kojim će se omogućiti rast željezničkog sektora na osnovi tržišnog natjecanja, tehničkog usklađivanja i zajedničkog razvoja prekograničnih veza tako što će se:

  • otvoriti i restrukturirati željezničko tržište
  • povećati konkurentnost i uspostaviti jednaki uvjeti za sva poduzeća u željezničkom sektoru
  • razviti infrastruktura u cilju osiguravanja interoperabilnosti
  • poboljšati učinkovitost upotrebe infrastrukture i njezine sigurnosti
  • osigurati poštene cijene za korisnike.

Transeuropska prometna mreža (TEN-T)

U širem kontekstu prometne politike EU-a, uključujući željeznički promet, cilj je transeuropske prometne mreže (TEN-T) stvoriti mrežu od devet osnovnih koridora koji povezuju željezničku prugu s cestama, unutarnjim plovnim putovima, pomorskim rutama, lukama i zračnim lukama diljem EU-a. Ciljevi su:

  • povezati države članice EU-a i olakšati prekogranični prijevoz ljudi i robe
  • doprinijeti teritorijalnoj koheziji
  • osigurati međusobnu povezanost različitih vrsta prijevoza
  • podupirati prelazak na održivi prijevoz.

Trenutačno je u tijeku revizija pravila o mreži TEN-T. Vijeće i Parlament u prosincu 2023. postigli su privremeni dogovor o revidiranoj uredbi o mreži TEN-T.

Održiva i pametna mobilnost

U okviru europskog zelenog plana Europska komisija u prosincu 2020. predstavila je Strategiju za održivu i pametnu mobilnost. U toj strategiji opisuje se EU-ov cilj za prometni sektor u predstojećim desetljećima, a to je ostvarivanje zelene, pametne i otporne mobilnosti. Što se tiče željezničkog sektora, u strategiji se poziva na to da se do 2030. udvostruči promet željeznicom velikih brzina u EU-u.

Vijeće je u lipnju 2021. usvojilo zaključke o toj temi. Vijeće je pozdravilo strategiju Komisije te podržalo njezinu ambicioznu viziju za prometni sektor i njegov doprinos održivosti u predstojećim godinama i desetljećima.

Vijeće je u lipnju 2021. usvojilo zaključke o željeznici. Ministri i ministrice EU-a istaknuli su da je potrebno dodatno razviti i putnički i teretni željeznički promet u EU-u. Također su naglasili važnost jačanja otpornosti željeznice u suočavanju s krizama i nastavka ulaganja u interoperabilnost nacionalnih sustava i bolju povezanost.

Instrument za povezivanje Europe

Željeznička politika EU-a podupire se nizom programa financiranja, među kojima je i Instrument za povezivanje Europe, kojim se financiraju projekti strateških ulaganja u području prometa, digitalizacije i energetike.

Uredba se primjenjuje retroaktivno od 1. siječnja 2021. Prometnom sektoru dodijelit će se većina sredstava (oko 25 milijardi od ukupno 33 milijarde eura), od čega će daleko najveći dio biti namijenjen željeznicama.

Europska godina željeznice

EU je 2021. proglasio Europskom godinom željeznice. Riječ je o inicijativi za promicanje željezničkog prometa kao održivog, inovativnog i sigurnog rješenja za mobilnost u Europi.

U kontekstu Europske godine željeznice portugalsko predsjedništvo Vijeća i Glavno tajništvo Vijeća organizirali su internetsku konferenciju o željezničkom prijevozu robe.

Komisija je u srpnju 2023. predstavila prijedlog novih mjera za bolje upravljanje europskim željezničkim prometom i njegovu bolju koordinaciju. Vijeće trenutačno raspravlja o tom prijedlogu.

Vidi također

Teme