Financiranje obrane sredstvima EU-a

Kako EU financira obranu?

EU financira obranu s pomoću različitih instrumenata u okviru svojeg proračuna kako bi se poduprlo istraživanje, razvoj, proizvodnju, nabavu i infrastrukturne projekte.

Iako su sigurnost i obrana i dalje u nacionalnoj nadležnosti, EU dopunjuje i jača pojedinačne napore država članica omogućivanjem povećanja nacionalnih rashoda za obranu i upotrebom proračunskih sredstava EU-a.

Glavni je instrument za financiranje obrane Europski fond za obranu, pokrenut 2021. kako bi se poduprlo istraživanje i razvoj u području obrane. Osim toga, EU financira projekte vojne pokretljivosti u okviru Instrumenta za povezivanje Europe te na taj način osigurava da infrastruktura bude prikladna za civilnu i vojnu upotrebu.

U kontekstu korjenito promijenjene sigurnosne situacije od početka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine 2022. EU je povećao svoje rashode za obranu u okviru proračuna EU-a.

U tom kontekstu EU je donio:

• dva privremena instrumenta, za podupiranje proizvodnje streljiva i za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (2023.)
• Program za europsku obrambenu industriju (2025.).

EU trenutačno radi na pojednostavnjenju postojećih pravila i postupaka kako bi se smanjio broj uskih grla u zakonodavstvu EU-a u obrambenom sektoru i ubrzao pristup sredstvima EU-a.

Europski fond za obranu

Europski fond za obranu stupio je na snagu 29. travnja 2021.

Početni proračun fonda iznosio je gotovo 7,3 milijarde eura u tekućim cijenama u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., a sredstva su se dodjeljivala za financiranje zajedničkih istraživanja u području obrane i zajedničkih projekata za razvoj sposobnosti.

Nakon revizije VFO-a u sredini programskog razdoblja proračun Europskog fonda za obranu povećan je za 1,5 milijardi eura za projekte u okviru Platforme za strateške tehnologije za Europu.

Tim se fondom nadopunjuju i jačaju napori država članica, odnosno promiče se suradnja poduzeća i istraživačkih aktera svih veličina i iz svih dijelova EU-a u području istraživanja i razvoja te interoperabilne obrambene tehnologije i opreme.

Cilj je fonda:

• izgradnja konkurentne, inovativne i učinkovite europske obrambene industrije
• promicanje prekogranične suradnje i stvaranje integriranijeg obrambenog tržišta u EU-u
• poticanje zajedničkih istraživanja i razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija
• doprinos strateškoj autonomiji EU-a.

• Uredba o uspostavi Europskog fonda za obranu (Službeni list EU-a)
• Europski fond za obranu (Europska komisija)

Program za europsku obrambenu industriju (EDIP)

Vijeće je 8. prosinca 2025. donijelo Program za europsku obrambenu industriju (EDIP).

EU u sklopu EDIP-a osigurava 1,5 milijardi eura u obliku bespovratnih sredstava za poticanje europske obrambene pripravnosti u razdoblju 2025. – 2027. Ujedno podupire Ukrajinu putem namjenskog instrumenta vrijednog 300 milijuna eura.

Tim se programom provode neke od mjera predloženih u Strategiji za europsku obrambenu industriju (EDIS), koju su Europska komisija i bivši visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili u ožujku 2024.

• Program za europsku obrambenu industriju: Vijeće dalo konačno odobrenje (priopćenje za medije, 8. prosinca 2025.)

Program za fleksibilne i brze inovacije u području obrane

Vijeće i Europski parlament 15. srpnja 2026. postigli su politički dogovor o prijedlogu za uspostavu novog Programa za fleksibilne i brze inovacije u području obrane (AGILE) vrijednog 115 milijuna eura.

Programom AGILE nastoji se pružiti brza, fleksibilna i ciljana financijska potpora malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), uključujući start-up i scale-up poduzeća. Posebno će se usmjeriti na potporu razvoju i testiranju novih i disruptivnih obrambenih proizvoda, uključujući prilagodbu civilnih tehnologija za obrambene primjene.

Očekuje se da će novi Program biti operativan od početka 2027.

• Program za fleksibilne i brze inovacije u području obrane: Vijeće i Parlament postigli politički dogovor (priopćenje za medije, 15. srpnja 2026.)

Vojna pokretljivost

EU financira projekte vojne pokretljivosti u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. S proračunom od 1,74 milijarde eura tim se projektima poboljšavaju koridori za vojnu pokretljivost kako bi se oružanim snagama omogućilo brže i bolje prekogranično kretanje te osigurala prilagodba infrastrukture u civilne i obrambene svrhe.

Nakon što se donese preispitivanje programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. u sredini tog razdoblja, države članice moći će, ako to žele, prenositi sredstva iz svojih programa kohezijske politike na inicijative za vojnu pokretljivost.

Projektima unutar tog okvira obuhvaćeni su, među ostalim, izgradnja i nadogradnja željeznica, nadogradnja cestovnih dionica mreže i poboljšanje infrastrukture dvojne namjene u morskim lukama, zračnim lukama i na unutarnjim plovnim putovima.

Europska komisija i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u studenome 2025. predstavile su paket za vojnu pokretljivost, čiji je cilj osigurati neometano kretanje postrojbi, opreme i vojnih sredstava unutar EU-a.

Paket se sastoji od prijedloga uredbe i zajedničke komunikacije. Vijeće je 17. lipnja 2026. odobrilo mandat za pregovore s Europskim parlamentom o toj uredbi.

• Vojna pokretljivost: Vijeće postiglo dogovor o pregovaračkom stajalištu (priopćenje za medije, 17. lipnja 2026.)
• Paket za vojnu pokretljivost (Europska komisija)
• Instrument za povezivanje Europe (Europska komisija)

Proizvodnja streljiva

Vijeće je u ožujku 2023. postiglo dogovor o trodijelnom planu za ubrzanje isporuke i zajedničke nabave streljiva i projektila za Ukrajinu. Prva dva dijela, svaki vrijedan milijardu eura, financiraju se iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (kojem države članice izravno financijski doprinose).

EU je 20. srpnja 2023. proveo treći dio plana, tj. Uredbu o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP). Taj se privremeni instrument financira iz proračuna EU-a.

Iz programa koji raspolaže proračunom od 500 milijuna eura financirali su se projekti za unapređenje proizvodnje eksploziva, baruta, granata i projektila te ispitivanja i obnavljanja certificiranja.

Putem ASAP-a EU je pružio financijsku potporu za jačanje svojih industrijsko-proizvodnih kapaciteta za streljivo zemlja-zemlja i topničko streljivo, kao i za projektile.

• ASAP, poticanje obrambene proizvodnje (Europska komisija)
• Europski instrument mirovne pomoći

Zajednička nabava u području obrane

Uredba o uspostavi privremenog instrumenta za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) stupila je na snagu 18. listopada 2023.

Tim instrumentom države članice potiče se na zajedničku nabavu obrambenih proizvoda. Raspolaže proračunom od 310 milijuna eura, od čega 300 milijuna doprinosi EU, a 10 milijuna Norveška. Financira se putem proračuna EU-a. U projektima u okviru EDIRPA-e sudjelovalo je dvadeset zemalja EU-a.

Instrument usto doprinosi povećanju ekonomije razmjera u postupcima javne nabave država članica, a time europska obrambena tehnološka i industrijska baza postaje konkurentnija i učinkovitija.

EU podupire ulaganja u obranu putem zajedničke nabave i s pomoću Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu (SAFE), kojim se državama članicama koje to zatraže osiguravaju zajmovi u vrijednosti do 150 milijardi eura.

Instrument SAFE, donesen 27. svibnja 2025., financira se sredstvima Europske unije putem kapaciteta EU-a za zaduživanje. Preciznije, izdavanjem obveznica EU-a.

Zajednička nabava jedan je od stupova Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP), o kojem su Vijeće i Europski parlament postigli dogovor 16. listopada 2025.

• Sigurnosne mjere za Europu (SAFE)

Pojednostavnjenje pravila i postupaka u obrambenom sektoru

U kontekstu plana ReArm Europe / Spremnost 2030. Europska komisija iznijela je sljedeće prijedloge:

• mjere za pojednostavnjenje pravnog i administrativnog okvira u obrambenom sektoru (Skupni paket za obrambenu pripravnost)
• nove ciljane izmjene postojećih programa financiranja sredstvima EU-a.

Skupni paket za obrambenu pripravnost

Predsjedništvo Vijeća i pregovarači iz Europskog parlamenta 10. lipnja 2026. postigli su privremeni dogovor o novom zakonodavstvu koje će pojednostavniti nabavu u području sigurnosti i obrane, olakšati ulaganja u području obrane i poduprijeti obrambenu industriju.

Pojednostavnjenim zakonodavstvom nastoje se ukloniti administrativna kašnjenja u nabavi, ubrzati postupci izdavanja dozvola, olakšati prijenosi proizvoda povezanih s obranom unutar EU-a i ojačati suradnja unutar EU-a.

Tim će se dogovorom državama članicama i industriji dati jasniji put za brzo djelovanje te će se ojačati obrambeni kapaciteti Europe.

• Pojednostavnjenje: Vijeće i Parlament postigli dogovor o jačanju obrambene industrije i pripravnosti EU-a (priopćenje za medije, 10. lipnja 2026.)
• Pojednostavnjenje pravila EU-a

Izmjene postojećih programa financiranja sredstvima EU-a

Vijeće je 18. prosinca 2025. donijelo Uredbu o poticanju ulaganja u obranu u okviru proračuna EU-a. Tim mjerama provodi se plan ReArm Europe / Plan za obrambenu pripravnost do 2030. te se želi olakšati brža, fleksibilnija i koordiniranija ulaganja u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu.

Novim pravilima mijenja se pet postojećih programa financiranja sredstvima EU-a:

• program Digitalna Europa
• Obzor Europa
• Europski fond za obranu
• Instrument za povezivanje Europe
• Platforma za strateške tehnologije za Europu.

Osim toga, dogovor uključuje izuzetno važnu odluku o pridruživanju Ukrajine Europskom fondu za obranu.

• Vijeće donijelo mjere o poticanju i pojednostavnjenju ulaganja u obranu u EU-u (priopćenje za medije, 18. prosinca 2025.)

Također pogledajte

• Suradnja EU-a i NATO-a
• Stalna strukturirana suradnja (PESCO)
• Obrana EU-a u brojkama