Željeznički promet

Međupovezanost i održivost željeznica

EU raspolaže jednom od najgušćih željezničkih mreža na svijetu, no nacionalni željeznički sustavi diljem EU-a međusobno se razlikuju.

Proces poboljšanja usklađenosti nacionalnih željezničkih sustava država članica EU-a započeo je 1990-ih, a krajnji cilj bio je razvoj učinkovite i konkurentne željezničke mreže koja obuhvaća cijeli EU – odnosno jedinstvenog europskog željezničkog prostora.

Željeznički promet u EU-u u brojkama

U EU-u je 5,1 % putničke mobilnosti obuhvaćeno željezničkim prijevozom.

Željeznički promet odgovoran je za samo 0,4 % emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru EU-u te je stoga okolišno prihvatljiva vrsta prijevoza.

Samo 1,9 % potrošnje energije u prometnom sektoru EU-a može se pripisati željezničkom prometu.

Kako bi ojačao svoju željezničku politiku, EU je donio četiri željeznička paketa kojima se nastoji:

željezničko tržište otvoriti za tržišno natjecanje
povećati interoperabilnost nacionalnih željezničkih sustava
utvrditi okvir za jedinstveni europski željeznički prostor.

Navedena četiri zakonodavna paketa uključuju zajedničke odredbe kojima se obuhvaćaju:

liberalizacija željezničkog tržišta
licenciranje željezničkih prijevoznika i certificiranje strojovođa
sigurnosni zahtjevi
osnivanje Europske agencije za željeznice i regulatornih tijela za željeznice u svakoj državi članici
prava putnika u željezničkom prometu.

U studenome 2025. Vijeće je s Parlamentom postiglo privremeni dogovor o usklađivanju, pojednostavnjenju i racionalizaciji upravljanja raspoloživim kapacitetom za vlakove unutar željezničke mreže EU-a, u državama članicama i među njima.

Jedinstveni europski željeznički prostor

Jedinstveni europski željeznički prostor odnosi se na sustav željezničkih mreža na razini EU-a kojim će se omogućiti rast željezničkog sektora zasnovan na tržišnom natjecanju, tehničkom usklađivanju i zajedničkom razvoju prekograničnih veza, i to tako što će se:

otvoriti i restrukturirati željezničko tržište
povećati konkurentnost i uspostaviti jednaki uvjeti za sva poduzeća u željezničkom sektoru
razviti infrastruktura u cilju osiguravanja interoperabilnosti
poboljšati učinkovitost upotrebe infrastrukture i njezina sigurnost
osigurati poštene cijene za korisnike.

Održiva i pametna mobilnost

U okviru europskog zelenog plana Europska komisija u prosincu 2020. predstavila je Strategiju za održivu i pametnu mobilnost. U toj strategiji daju se opće crte EU-ova cilja za prometni sektor u predstojećim desetljećima, a to je ostvarivanje zelene, pametne i otporne mobilnosti. Što se tiče željezničkog sektora, u strategiji se poziva na to da se do 2030. udvostruči promet vlakovima velikih brzina u EU-u.

Vijeće je u lipnju 2021. usvojilo zaključke o toj temi. Vijeće je pozdravilo strategiju Komisije te podržalo njezinu ambicioznu viziju za prometni sektor i doprinos održivosti u predstojećim godinama i desetljećima.

Strategija za održivu i pametnu mobilnost – Vijeće usvojilo zaključke (priopćenje za medije, 3. lipnja 2021.)

Vijeće je u lipnju 2021. usvojilo zaključke o željezničkom prometu. Ministri EU-a istaknuli su potrebu za daljnjim razvojem željezničkog prijevoza putnika i robe u EU-u. Također su naglasili važnost jačanja otpornosti željeznice u slučaju krize i nastavka ulaganja u interoperabilnost nacionalnih sustava i bolju povezanost.

Željeznica kao predvodnik pametne i održive mobilnosti – Vijeće usvojilo zaključke (priopćenje za medije, 3. lipnja 2021.)

U okviru paketa za ozelenjivanje prijevoza tereta Komisija je 11. srpnja 2023. predstavila svoj prijedlog o upotrebi željezničkog infrastrukturnog kapaciteta. Ta inicijativa uključuje mjere usmjerene na bolje upravljanje, koordinaciju, a time i povećanje kapaciteta željeznica. Vijeće je u lipnju 2024. postiglo dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu o tom prijedlogu i trenutačno s Parlamentom pregovara o konačnom obliku prijedloga.

Paket za ozelenjivanje prijevoza tereta: Vijeće donijelo stajalište za učinkovitije upravljanje željezničkim infrastrukturnim kapacitetom i prometom (priopćenje za medije, 18. lipnja 2024.)

Instrument za povezivanje Europe

Željeznička politika EU-a podupire se nizom programa financiranja, među kojima je Instrument za povezivanje Europe, kojim se financiraju projekti strateških ulaganja u području prometa, digitalizacije i energetike.

Uredba se primjenjuje retroaktivno od 1. siječnja 2021. Prometni sektor primit će većinu sredstava (oko 25 milijardi od ukupno 33 milijarde eura), od čega će daleko najveći dio biti namijenjen željezničkom prometu.

Vijeće donijelo vodeći program EU-a pod nazivom Instrument za povezivanje Europe 2.0 (priopćenje za medije, 14. lipnja 2021.)

Sigurnost i prava putnika

Europske su željeznice među najsigurnijima u svijetu. Za obavljanje djelatnosti na europskoj mreži svako željezničko poduzeće mora ispunjavati usklađene sigurnosne standarde utvrđene zakonodavstvom EU-a.

Uloga Europske agencije za željeznice

Europska agencija za željeznice (ERA) razvija zajedničke pristupe sigurnosti u bliskoj suradnji s dionicima iz željezničkog sektora i nacionalnim tijelima, institucijama EU-a i drugim zainteresiranim stranama. ERA ima posebnu jedinicu koja je zadužena za sigurnost te prati sigurnost željeznica u EU-u i izvješćuje o njoj.

Europska agencija za željeznice

Prava putnika

EU je 2021. revidirao pravila o putnicima u željezničkom prometu kako bi se bolje zaštitila njihova prava, a osobito prava putnika s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću. Odredbama se ujedno podupire čista mobilnost tako što se putnicima olakšava prijevoz bicikala u vlakovima.

Revidiranim pravilima željeznički se prijevoznici obvezuju da će osigurati mjesta za bicikle i obavješćivati putnike o raspoloživom kapacitetu za bicikle. Kao opće pravilo u svakom vlaku u Europi moraju biti najmanje četiri mjesta za bicikle.

Nova pravila stupila su na snagu u lipnju 2021.