Socijalna prava u EU-u

Predanost EU-a socijalnim pitanjima

Politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja prvenstveno su u nadležnosti država članica EU-a. To znači da nacionalne vlade odlučuju o pitanjima kao što su uređivanje plaća, mirovinski sustavi i dob umirovljenja te naknade za nezaposlenost.

Međutim, EU već godinama podupire države članice zakonima, sredstvima i alatima za bolju koordinaciju nacionalnih politika, promicanje zapošljavanja, poboljšanje životnih i radnih uvjeta, pružanje odgovarajuće socijalne zaštite i borbu protiv socijalne isključenosti.

Na razini Vijeća o tim temama raspravljaju ministri i ministrice koji se sastaju u okviru Vijeća za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO).

Europski stup socijalnih prava

EU je u studenome 2017. uspostavio europski stup socijalnih prava kako bi se ostvarila nova i učinkovitija prava za ljude i pružila potpora pravednim tržištima rada i sustavima socijalne skrbi koji dobro funkcioniraju.

Stup se temelji na dvadeset načela i ponovno potvrđuje predanost EU-a osiguravanju boljih životnih i radnih uvjeta u cijelom EU-u. Obuhvaća niz inicijativa kojima se jamče sljedeća prava građana i građanki EU-a:

• jednake mogućnosti i pristup tržištu rada
• pravedni uvjeti rada
• primjerena i održiva socijalna zaštita.

• Europski stup socijalnih prava u 20 načela (Europska komisija)

Čelnici i čelnice EU-a u 2021. u Izjavi iz Porta ponovno su potvrdili svoju predanost radu na stvaranju Europe s istaknutijom socijalnom komponentom:

Više nego ikad prije Europa mora biti kontinent socijalne kohezije i blagostanja. Ponovno potvrđujemo svoju predanost radu na izgradnji socijalne Europe. Čelnici i čelnice EU-a, Izjava iz Porta, 7. svibnja 2021.

Usmjerenost na radna mjesta, vještine i obrazovanje te borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti

Ostvarivanje europskog stupa socijalnih prava zajednička je politička obveza i odgovornost institucija i zemalja EU-a. Regionalne i lokalne vlasti, socijalni partneri i civilno društvo daju doprinos u skladu sa svojim nadležnostima.

EU je 2021. donio Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava u kojem se detaljno opisuje EU-ov cilj provedbe njegovih dvadeset načela.

U Portu su čelnici i čelnice EU-a potvrdili tri cilja EU-a koje treba ostvariti do 2030.:

• Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava (Europska komisija)

Ključne mjere u području zapošljavanja i socijalne politike

Socijalna prava za Europljane koji rade u inozemstvu

Ugovor iz Rima (1957.) već je sadržavao temeljna načela kao što je pravo radnikâ na slobodno kretanje unutar EU-a. Kako bi se omogućila ta mobilnost, tijekom godina donesene su dodatne odredbe, kao što su pravila za uzajamno priznavanje diploma, jamstva u pogledu liječenja u inozemstvu i zaštitne mjere u pogledu već stečenih mirovinskih prava.

Zemlje EU-a odobrile su 2018. novo zakonodavstvo o upućivanju radnika kako bi se osigurala jednaka plaća za jednak rad na istom mjestu.

Pravilima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti osigurava se da osobe ne izgube zaštitu u području socijalne sigurnosti kada se presele u drugu zemlju EU-a. U Vijeću se raspravlja o reviziji tog zakonodavstva, ali još nije postignut dogovor s Europskim parlamentom o pokretanju pregovora.

• Pravila o koordinaciji sustavâ socijalne sigurnosti EU-a (osnovne informacije)

Sigurno i prilagodljivo zaposlenje

Vijeće je 2022. donijelo preporuku o pravednoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti. Ta preporuka sadržava smjernice za pružanje potpore kvalitetnom zapošljavanju te se njome naglasak stavlja na mjere u području obrazovanja i osposobljavanja.

• Preporuka Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti

Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje

Vijeće je 2022. donijelo preporuku o individualnim računima za učenje. Njome se želi pomoći radno sposobnim odraslim osobama da unaprijede i prilagode svoje vještine u kontekstu zelene i digitalne tranzicije.

• Preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje radi poticanja osposobljavanja radno sposobnih odraslih osoba (priopćenje za medije, 16. lipnja 2022.)
• Preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje

Vijeće je donijelo i preporuku za poticanje učenja za zelenu tranziciju i održivi razvoj. To je ključno kako bi se osiguralo da polaznici obrazovanja i osposobljavanja svih dobnih skupina steknu znanja koja su im potrebna kako bi mogli živjeti na održiviji način, kao i vještine koje su im potrebne na tržištu rada koje se mijenja, te da sudjeluju u oblikovanju održive budućnosti.

Kako bi se ojačalo cjeloživotno učenje, Vijeće preporučuje državama članicama da usvoje europski pristup mikrokvalifikacijama, a posebice da primjene zajedničku definiciju EU-a, standarde EU-a i ključna načela za osmišljavanje i izdavanje mikrokvalifikacija.

• Vijeće donijelo preporuku za poticanje učenja za zelenu tranziciju i održivi razvoj (priopćenje za medije, 16. lipnja 2022.)
• Vijeće donijelo preporuku o europskom pristupu mikrokvalifikacijama (priopćenje za medije, 16. lipnja 2022.)

Poboljšanje radnih uvjeta

EU je donio pravila o radnim uvjetima, kao što su radno vrijeme ili rad na nepuno radno vrijeme, kao i zakonodavstvo o suzbijanju diskriminacije na radnom mjestu i osiguravanju zdravlja i sigurnosti radnika.

EU je uspostavio pravila kojima se promiču primjerene zakonske minimalne plaće u Europi i doprinosi poboljšanju radnih i životnih uvjeta za zaposlenike i zaposlenice u Europi.

EU je 2019. donio pravila kojima se uvode nova minimalna prava u pogledu transparentnosti i predvidljivosti radnih uvjeta. Svrha je tih pravila zaštititi sve radnike u EU-u, uključujući najranjivije zaposlenike s netipičnim ugovorima i nestandardnim radnim mjestima, kao što su radnici u ekonomiji honorarnih poslova.

Vijeće je u lipnju 2024. postiglo dogovor o svojem pregovaračkom stajalištu („opći pristup”) u vezi s novom direktivom kojom se nastoji postići bolja djelotvornost zastupanja radnika u velikim multinacionalnim poduzećima. Direktivom o Europskim radničkim vijećima izmijenit će se postojeće zakonodavstvo te olakšati osnivanje tih vijeća i poboljšati njihovo financiranje i zaštita. Europska radnička vijeća predstavljaju europske zaposlenike i zaposlenice u velikim multinacionalnim poduzećima koja posluju u najmanje dvije zemlje EU-a ili Europskog gospodarskog prostora. Ta su vijeća glavni instrument za obavješćivanje i savjetovanje radnika o planiranim odlukama koje se odnose na transnacionalna pitanja.

Kao odgovor na sve veće izazove povezane s ekonomijom platformi, EU radi na novim pravilima o radu putem platforme.

EU isto tako želi osigurati odgovarajuću ravnotežu između poslovnog i privatnog života za sve radnike. Države članice EU-a donijele su 2019. nova pravila za bolje usklađivanje poslovnog i privatnog života zaposlenika i jačanje prava roditelja i pružatelja skrbi.

• Primjerene minimalne plaće u EU-u (osnovne informacije)
• Ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi (osnovne informacije)
• Transparentni i predvidivi radni uvjeti (osnovne informacije)
• Pravila EU-a o radu putem platforme (osnovne informacije)
• Direktiva o Europskim radničkim vijećima (priopćenje za medije, 21. lipnja 2024.)

Europsko nadzorno tijelo za rad

Države članice EU-a odobrile su 2019. i planove za osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad kako bi se osigurala pravedna i jednostavna primjena pravila EU-a o mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

• Europsko nadzorno tijelo za rad

Zdravlje i sigurnost na radu

Nadalje, zemlje EU-a redovito ažuriraju zakonodavstvo EU-a o zaštiti osoba na radnom mjestu, primjerice utvrđivanjem strožih graničnih vrijednosti za izloženost štetnim kemijskim tvarima, primjerice azbestu.

• Zaštita radnika: promicanje zdravlja i sigurnosti na radu (osnovne informacije)

Socijalno uključivanje i jednake mogućnosti

EU je poduzeo mjere kako bi osigurao ravnopravnost i socijalnu uključenost u društvu. U Ugovorima je utvrđeno pravo na ravnopravnost žena i muškaraca te se utvrđuje načelo jednake plaće za žene i muškarce.

EU ima pravila:

• za promicanje uravnoteženije zastupljenosti muškaraca i žena među članovima upravnih odbora poduzeća uvrštenih na burzu
• o transparentnosti plaća
• kojima se zabranjuje diskriminacija osoba na temelju njihove rase ili etničke pripadnosti
• o pristupačnim uslugama za osobe s invaliditetom.

Građani i građanke EU-a također su zaštićeni od diskriminacije pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja.

• Pristupačnost proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom i starije osobe (osnovne informacije)
• Rodna ravnoteža u upravama trgovačkih društava (osnovne informacije)
• Direktiva Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo
• Transparentnost plaća u EU-u (osnovne informacije)

Borba EU-a protiv diskriminacije Roma

EU ističe važnost ravnopravnog sudjelovanja Roma u društvu. Države članice predane su djelotvornoj borbi protiv diskriminacije Roma i promicanju njihova uključivanja u ključna područja obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja.

Vijeće je 12. ožujka 2021. donijelo preporuku o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma. Preporuka uključuje mjere za:

• borbu protiv diskriminacije na internetu i izvan njega (što uključuje uznemiravanje, antiromizam, stereotipizaciju, antiromsku retoriku i govor mržnje)
• borbu protiv višestruke i strukturne diskriminacije Roma, a osobito žena, djece, LGBTI osoba i osoba s invaliditetom
• promicanje aktivnosti i kampanja u školama za podizanje multikulturne svijesti.

• Vijeće ponovno potvrdilo predanost borbi protiv diskriminacije Roma (priopćenje za medije, 12. ožujka 2021.)
• Preporuka Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma

Tijela za jednakost

EU je radi promicanja jednakosti i sprečavanja diskriminacije propisao da sve države članice moraju osnovati nacionalna tijela za jednakost koja će se baviti slučajevima diskriminacije na temelju spola te rasnog ili etničkog podrijetla.

U svibnju 2024. EU je donio nova pravila kojima se nastoji poboljšati djelotvornost tih tijela i zajamčiti njihova neovisnost. Uspostavljaju se zajednički minimalni zahtjevi za tijela za jednakost na razini EU-a u nizu ključnih područja, među kojima su:

• veće ovlasti tijela za jednakost za borbu protiv diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije u području zapošljavanja te diskriminacije na temelju spola u području socijalne sigurnosti
• pravni zahtjev da tijela za jednakost budu neovisna od vanjskog utjecaja
• pravni zahtjev da se tijelima za jednakost zajamče dostatni ljudski, tehnički i financijski resursi
• zahtjev da se javne institucije savjetuju s tijelima za jednakost kad je riječ o pitanjima povezanima s diskriminacijom te da tijela za jednakost budu ovlaštena provoditi aktivnosti za sprečavanje diskriminacije i promicanje jednakog postupanja, primjerice promicanjem pozitivnog djelovanja i osviještenosti o jednakosti
• veće ovlasti za provođenje istraga i sudjelovanje u rješavanju sporova u slučajevima diskriminacije, u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

• Jačanje uloge tijela za jednakost u cijelom EU-u: Vijeće donijelo dvije direktive (priopćenje za medije, 7. svibnja 2024.)
• Standardi za tijela za jednakost: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu (priopćenje za medije, 12. lipnja 2023.)

Borba protiv siromaštva

EU je uspostavio i poseban Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) kako bi podupro nacionalne inicijative za osiguravanje hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijim osobama u kombinaciji sa smjernicama i potporom kojom se osobama pomaže da izađu iz siromaštva.

Europsko jamstvo za djecu

Vijeće je 2021. donijelo preporuku o uspostavi europskog jamstva za djecu kako bi se spriječila i suzbila socijalna isključenost djece kojoj je potrebna pomoć.

EU je predan osiguravanju pristupa nizu ključnih usluga čime će se doprinositi poštovanju prava djeteta suzbijanjem siromaštva djece i poticanjem jednakih mogućnosti.

• Pristup ključnim uslugama za djecu kojoj je potrebna pomoć: Vijeće postiglo dogovor o europskom jamstvu za djecu (priopćenje za medije, 14. lipnja 2021.)

Zapošljavanje mladih

Posljednjih su godina poduzete određene posebne mjere za sprečavanje nejednakosti, a posebno za potporu mladima koji ulaze na tržište rada.

Kako bi se riješio problem nezaposlenosti mladih, zemlje EU-a postigle su 2013. dogovor da će pokrenuti Garanciju za mlade, inicijativu EU-a kojom bi se svima mlađima od 25 godina pružila kvalitetna ponuda za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja.

Pomoć nezaposlenima

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 EU je uspostavio privremeni instrument za potporu radnicima i poduzećima pogođenima krizom. Tim programom privremene potpore pod nazivom SURE zemljama EU-a dostupni su zajmovi pod povoljnim uvjetima kako bi im se pomoglo u financiranju programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera. Cilj je programa pomoći državama članicama EU-a da zaštite radna mjesta i radnike od rizika nezaposlenosti i gubitka prihoda zbog negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije.

Države članice EU-a postigle su 2020. i dogovor o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji. Taj je instrument uspostavljen 2007. kako bi se pružila potpora radnicima koji su raseljeni zbog restrukturiranja, primjerice kad se zatvore velika poduzeća ili se proizvodnja preseli izvan EU-a. Fondom se pruža potpora europskim radnicima i pomaže im se u prekvalificiranju, usavršavanju i pronalasku novih radnih mjesta.

Snažne žene – snažna Europa

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena 8. ožujka prikupili smo osam inspirativnih priča o osam žena koje imaju hrabrosti slijediti svoja uvjerenja.

Iako su njihova postignuća različita, svaka od njih na vlastiti način doprinosi ostvarenju pravednijeg i uključivijeg europskog društva.

Međunarodni dan žena također je dobra prilika da se osvrnemo na zajednički put koji smo prošli tijekom desetljeća i sagledamo napredak postignut u borbi za prava i ravnopravnost žena.

• Pročitajte našu digitalnu priču