Bolje povezan promet

EU financira infrastrukturu, potiče okolišno prihvatljivije načine putovanja i osigurava dobro međudjelovanje različitih sustava kako bi se poboljšale prometne veze među zemljama.

Zašto je međupovezanost važna?

Prometni sektor čini oko 5 % BDP-a u EU-u i zapošljava više od 10 milijuna ljudi u Europi. Neometane veze između različitih vrsta prijevoza znače kraće vrijeme putovanja, manje poteškoća za putnike (npr. zahvaljujući jednostavnijoj kupnji intermodalnih karata), niže cijene za putnike i teret te niže emisije ugljikova dioksida.

Transeuropska prometna mreža (TEN-T)

Transeuropska prometna mreža (TEN-T), pokrenuta 1996., osmišljena je s ciljem utvrđivanja kriterija za prekogranične projekte koji doprinose transeuropskoj povezanosti.

Aktualne smjernice za TEN-T nekoliko su puta ažurirane, a posljednji put u lipnju 2024., kada je Vijeće donijelo reviziju uredbe u pogledu smjernica EU-a za razvoj mreže TEN-T.

Cilj je novog zakonodavnog akta izgraditi pouzdanu, neometanu i visokokvalitetnu prometnu mrežu kojom se osigurava održiva povezivost u cijeloj Europi bez fizičkih prekida ili uskih grla. Troslojna mreža TEN-T postupno će se razvijati odnosno unapređivati, a novom uredbom utvrđuju se jasni rokovi za dovršetak pojedinih etapa: Ti su rokovi sljedeći:

dovršetak osnovne mreže do 2030.
dovršetak nove proširene osnovne mreže do 2040.
dovršetak sveobuhvatne mreže do 2050.

Transeuropska prometna mreža (TEN-T): Vijeće dalo konačno zeleno svjetlo za novu uredbu o osiguravanju bolje i održive povezivosti u Europi (priopćenje za medije, 13. lipnja 2024.)

Kolaž koji prikazuje vlak, ceste, brod i zrakoplov, a pozadina je karta Europe.

Instrument za povezivanje Europe

Instrument za povezivanje Europe (CEF) program je financiranja EU-a osmišljen za poboljšanje infrastrukture na cijelom kontinentu. Tom se inicijativom želi poduprijeti ulaganja u visokoučinkovitu i održivu infrastrukturu u prometnom, digitalnom i energetskom sektoru te na taj način ojačati unutarnje tržište EU-a i promicati gospodarski rast.

Vijeće je u lipnju 2021. donijelo drugo izdanje tog programa, poznato kao CEF 2.0, za koji je izdvojeno više od 33 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027.

Vijeće donijelo vodeći program EU-a pod nazivom Instrument za povezivanje Europe 2.0 (priopćenje za medije, 14. lipnja 2021.)

Znatan dio (više od 75 %) proračuna programa CEF 2.0 namijenjen je prometnom sektoru, s naglaskom na modernizaciji i povezivanju različitih vrsta prijevoza, uključujući željezničke, cestovne i pomorske rute te unutarnje plovne putove.

Osim prometa, iz programa CEF 2.0 financiraju se i projekti u digitalnom i energetskom sektoru s ciljem izgradnje bolje povezane i održive Europe kojima se potiče zelena tranzicija, jača energetska sigurnost i poboljšava digitalna povezivost za sve.

Vijeće je 15. prosinca 2025. postiglo djelomičan opći pristup o operativnim odredbama predložene uredbe o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2028. – 2034. (CEF-III). Prijedlog je dio sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Inteligentni prometni sustavi

Vijeće je donijelo novi okvir za uvođenje inteligentnih prometnih sustava (ITS) kako bi se ubrzale digitalna tranzicija i pametnija mobilnost u EU-u. Nova pravila dio su Komisijine strategije za održivu i pametnu mobilnost.

Inteligentni prometni sustavi (ITS), kao što su planeri putovanja, e-poziv i automatizirani automobili, iz korijena mijenjaju način na koji ljudi putuju jer štede vrijeme, smanjuju emisije i zagušenja te pojednostavnjuju planiranje putovanja.

Revidiranom direktivom o ITS-u, koju je Vijeće donijelo u listopadu 2023., nastoji se ubrzati dostupnost i povećati interoperabilnost digitalnih podataka na kojima se temelje usluge ITS-a kao što su planeri multimodalnih putovanja i navigacijske usluge. Time će se omogućiti komunikacija između vozila i cestovne infrastrukture, primjerice kako bi se upozorilo na neočekivane situacije kao što je gužva u prometu.