Ekološka poljoprivreda

Što je ekološka poljoprivreda?

Ekološka poljoprivreda poljoprivredna je metoda u kojoj se primjenjuju prirodni procesi i tvari s ograničenim utjecajem na okoliš i klimu. Njezini su ciljevi:

• potpora biološkoj raznolikosti
• osiguravanje visokih standarda dobrobiti životinja
• poticanje lokalne proizvodnje
• očuvanje rijetkih i autohtonih pasmina.

Za postizanje tih ciljeva okvirom EU-a za ekološku proizvodnju utvrđuju se strogi standardi.

Ključne prakse

Ograničavanje upotrebe sintetičkih pesticida i gnojiva

Zabrana genetski modificiranih organizama (GMO)

Primjena plodoreda kako bi tlo ostalo zdravo

Pristup pašnjacima i ekološka hrana za životinje

Cilj od 25 % ekološkog poljoprivrednog zemljišta do 2030.

Cilj je EU-a da se do 2030. za ekološku poljoprivredu koristi 25 % poljoprivrednog zemljišta.

Ekološka poljoprivreda brzo raste

Od 2012. do 2022. udio ekološkog poljoprivrednog zemljišta u EU-u povećao se za 79 %, odnosno s 9,5 milijuna hektara na 16,9 milijuna hektara.

Usporedno s udjelom zemljišta rasle su i potražnja potrošača i prepoznatljivost EU-ova znaka za ekološku proizvodnju. Maloprodaja ekoloških proizvoda u EU-u 2022. premašila je 45 milijardi eura, a EU-ov znak za ekološku proizvodnju trenutačno je najpoznatija oznaka za hranu u Europi.

EU-ova pravila o ekološkoj poljoprivredi

Glavni zakonodavni akt EU-a o ekološkoj proizvodnji, Uredba 2018/848, primjenjuje se od 2022. Njome su utvrđeni visoki standardi za proizvodnju, preradu i označivanje ekološke hrane, a doprinosi i osiguravanju poštenog tržišnog natjecanja i stjecanju povjerenja potrošača.

Ključni elementi uključuju:

• proizvodne metode kojima se ograničava upotreba sintetičkih pesticida i gnojiva te štiti plodnost tla i bioraznolikost, a energija i resursi pažljivo se iskorištavaju
• stroga pravila o dobrobiti životinja, primjerice o osiguravanju pristupa vanjskim prostorima i uvjeta koji poštuju prirodno ponašanje životinja
• jasno označivanje, pri čemu sva pretpakirana ekološka hrana proizvedena u EU-u mora nositi znak EU-a za ekološku proizvodnju, a upotreba izraza kao što su „bio” i „eko” zaštićena je
• godišnje kontrole svih subjekata u lancu opskrbe, od poljoprivrednika do trgovaca na malo, koje provode ovlaštena kontrolna tijela
• skupno certificiranje kako bi se malim poljoprivrednicima omogućilo da se certificiraju zajedno, čime se smanjuju troškovi i administracija.

Potpora za ekološku poljoprivredu integrirana je u EU-ovu zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). U sklopu strateških planova u okviru ZPP-a podupiranju ekološke poljoprivrede u EU-u dodijeljeno je oko 19 milijardi eura. Svaki hektar ekološkog zemljišta godišnje u prosjeku primi 148 eura posebne potpore, koja dopunjava druge vrste potpore dohotku koje poljoprivrednik eventualno prima.

U ožujku 2021. Europska komisija predstavila je akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje u EU-u.

U srpnju 2021. ministri i ministrice zemalja EU-a postigli su dogovor o zaključcima Vijeća o tom akcijskom planu, istaknuvši da ekološka poljoprivreda doprinosi većoj održivosti europske poljoprivrede, otvaranju radnih mjesta i osiguravanju prihoda.

U njima se ujedno naglasilo da treba uravnotežiti ponudu i potražnju, voditi računa o specifičnoj situaciji u svakoj državi članici te u ostvarivanje ciljeva akcijskog plana uključiti javne i privatne dionike.

• Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, 19. srpnja 2021.
• Akcijski plan za ekološku proizvodnju (Europska komisija)

Jednostavnija i jasnija pravila EU-a o ekološkoj poljoprivredi

EU ažurira uredbu o ekološkoj proizvodnji, čime želi:

• pojednostavniti i pojasniti pravila
• povećati povjerenje u znak EU-a za ekološku proizvodnju
• smanjiti administraciju, posebno za male gospodarske subjekte
• omogućiti neometano odvijanje trgovine s ključnim partnerima izvan EU-a.

U prosincu 2025. Europska komisija predložila je ciljane izmjene koje se, među ostalim, odnose na uvozne ekološke proizvode i označivanje, male subjekte i poljoprivrednike, proizvode za čišćenje i dezinfekciju te pravila za stočarstvo i akvakulturu.

Očekuje se da će se izmjenama izravni administrativni troškovi smanjiti za 47,8 milijuna eura godišnje. Od toga se 45,9 milijuna eura odnosi na uštede za poljoprivrednike i druge subjekte, a 1,9 milijuna eura na uštede koje bi ostvarile uprave.

Predstavnici vlada država članica EU-a 11. svibnja 2026. na sastanku Posebnog odbora za poljoprivredu postigli su dogovor o zajedničkom stajalištu za početak pregovora s Europskim parlamentom. Taj odbor priprema rad Vijeća na svim pitanjima povezanima sa zajedničkom poljoprivrednom politikom.

Prije nego što se nova pravila o ekološkoj proizvodnji budu mogla primjenjivati u praksi, Vijeće i Parlament moraju postići dogovor o njihovu konačnom tekstu.

Uvozni ekološki proizvodi i označivanje

Ekološki proizvodi koji se uvoze iz zemalja koje nisu članice EU-a mogli bi nastaviti upotrebljavati izraze poput „ekološki” ako su njihova pravila o ekološkoj poljoprivredi priznata kao jednakovrijedna standardima EU-a. Međutim, znak EU-a za ekološku proizvodnju mogli bi upotrebljavati samo ako ispune dodatne uvjete, koji se, na primjer, odnose na živo tlo, dobrobit životinja ili metode prerade.

Trenutačno su kao jednakovrijedna standardima EU-a priznata pravila o ekološkoj proizvodnji 11 zemalja koje nisu članice EU-a, među ostalim Argentine, Kanade, Novog Zelanda i SAD-a, ali razdoblje njihova priznavanja istječe 31. prosinca 2026. Kako bi se izbjegli poremećaji u trgovini, njihovo bi se priznavanje jednakovrijednima produljilo do 31. prosinca 2036.

Mali subjekti i poljoprivrednici

Mali subjekti koji nepakirane ekološke proizvode, poput voća i povrća, prodaju izravno potrošačima i mali internetski trgovci koji prodaju pretpakirane ekološke proizvode ne bi morali pribaviti certifikat, osim ako prodaju više od 10 000 kg godišnje ili ako njihov prosječni godišnji promet u petogodišnjem razdoblju premaši 40 000 eura.

Olakšalo bi se i skupno certificiranje malih poljoprivrednika.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju

Ekološki prerađivači imali bi više fleksibilnosti u svakodnevnom radu na čišćenju i dezinfekciji. Smjeli bi upotrebljavati standardne proizvode dostupne na tržištu umjesto da budu ograničeni na popis proizvoda koje je odobrila Europska komisija.

Stočarstvo i akvakultura

Reformom bi se uvela minimalna dob za klanje ekološki uzgojenih prepelica.

Pravila o pristupu peradi vanjskim prostorima izmijenila bi se tako da se mladim pticama pristup vanjskim prostorima dopusti tek nakon što im izraste dovoljno perja za kontrolu tjelesne temperature.

Postupak prelaska s konvencionalne na ekološku poljoprivredu postao bi jednostavniji i dosljedniji u cijelom EU-u.

Za životinje iz uzgoja na kopnu i u akvakulturi uskladilo bi se vrijeme čekanja nakon primjene veterinarskih lijekova prije nego što se proizvodi mogu prodavati kao ekološki.

Također pogledajte