Zaštita radnika: zdravlje i sigurnost na radu

Minimalni standardi za zdravlje i sigurnost na radu

Kako bi se radnici u EU-u bolje zaštitili od nesreća i bolesti povezanih s radom, EU je donio zakonodavstvo kojim se jamče minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi koji vrijede i za privatne i za javne poslodavce u cijelom EU-u.

Pri zaštiti radnika EU uzima u obzir tehničku sigurnost, ali i opće promicanje dobrobiti, među ostalim u organizaciji rada, radnim uvjetima, društvenim odnosima i utjecaju čimbenika povezanih s radnim okruženjem.

EU je 1989. donio okvirnu direktivu o sigurnosti i zdravlju na radu. Tom je direktivom EU uveo obvezu poslodavcima da poduzmu odgovarajuće preventivne mjere kako bi rad bio sigurniji i zdraviji i da radnicima pružaju informacije i osposobljavanje u svrhu promicanja zdravlja i sigurnosti na radu.

Opasne kemijske tvari na radu

Rak je najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u i uzrokuje 52 % smrtnih slučajeva godišnje (podaci: Međunarodna organizacija rada, 2017.).

• Gospodarska dimenzija upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu (EU-OSHA)

Radnici u sljedećim sektorima najviše su izloženi riziku od raka povezanog s radom:

• građevinarstvu
• automobilskoj, tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji i industriji namještaja
• proizvodnji kemikalija
• proizvodnji hrane
• zdravstvenoj skrbi.

EU je tijekom godina donio pravila za zaštitu radnika u pogledu posebnih aspekata rada ili opasnosti. Na primjer, EU ima pravila o ograničavanju štetnih tvari na radnom mjestu kako bi se radnike zaštitilo od rizika povezanih s izlaganjem:

• karcinogenim i mutagenim tvarima (uključujući reproduktivno toksične tvari, odnosno kemikalije koje mogu utjecati na ljudski reproduktivni sustav)
• olovu
• azbestu.

Zakonodavstvo EU-a o zaštiti radnika od opasnih tvari redovito se ažurira, pri čemu se granične vrijednosti izloženosti prilagođavaju u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama i tehničkim podacima.

• EU jača zaštitu radnika od opasnih kemikalija (priopćenje za medije, 3. ožujka 2022.)

Od donošenja 2004. direktiva o karcinogenim i mutagenim tvarima revidirana je nekoliko puta i sada obuhvaća 28 tvari koje uzrokuju rak.

Nova pravila za jačanje zaštite radnika

Ministri i ministrice EU-a nadležni za zapošljavanje 1. prosinca 2025. napravili su korak naprijed u području sprečavanja bolesti povezanih s radom i zaštite radnika od izloženosti štetnim tvarima koje mogu uzrokovati teške bolesti kao što su rak i razvojni poremećaji.

Vijeće je postiglo dogovor o stajalištu o šestoj reviziji Direktive o karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima. Tom se revizijom žele ažurirati pravila o izloženosti opasnim tvarima na radnome mjestu u skladu s najnovijim znanstvenim razvojem.

Očekuje se da će se zahvaljujući toj reviziji tijekom sljedećih 40 godina spriječiti oko 1700 slučajeva raka pluća i 19 000 slučajeva drugih bolesti.

Vijeće je dodatno unaprijedilo ažurirana pravila tako što je uvelo graničnu vrijednost profesionalne izloženosti za izopren u skladu s preporukama Europske agencije za kemikalije.

Nakon što Europski parlament utvrdi svoje stajalište, dvije institucije započet će pregovore radi postizanja dogovora o konačnom tekstu.

• Izloženost opasnim tvarima na radu: Vijeće postiglo dogovor o stajalištu za ažurirana pravila (priopćenje za medije, 1. prosinca 2025.)

Prevencija raka u EU-u

Borba protiv raka jedan je od prioriteta Europske unije u području zdravlja.

Rak nema samo izravan utjecaj na zdravlje i dobrobit pojedinaca već utječe i na zdravstvene i socijalne sustave, državne proračune te produktivnost i rast gospodarstva, odnosno zdravlje radne snage.

U tom pogledu probir raka ključan je za očuvanje zdravog stanovništva i radne snage. Vijeće je 2003. odobrilo preporuku o probiru raka, kojom se zemlje EU-a potiče da provode programe probira koji se temelje na stanovništvu i čija je kvaliteta zajamčena. Na temelju izvješća o provedbi preporuke i najnovijih znanstvenih podataka ministri i ministrice EU-a raspravljaju o ažuriranju te preporuke kako bi se osiguralo da se probirom raka obuhvati još više ljudi.

Azbest

Azbest je opasna karcinogena tvar. Europska unija zabranila je njegovu uporabu 2005., ali je i dalje prisutan u mnogim starijim zgradama i infrastrukturi. Zbog svojeg mineralnog sastava u prošlosti se u velikoj mjeri upotrebljavao kako bi se građevinski materijali ojačali i učinili otpornima na vatru.

Azbest uzrokuje teške bolesti, kao što je rak, s vrlo niskim stopama preživljavanja. Samo u 2019. život je u EU-u izgubilo gotovo 70 000 osoba. Smanjenje dodira s azbestom ključno je za zaštitu zdravlja radnika i spašavanje života.

Novim zakonodavstvom EU-a povećava se zaštita radnika smanjenjem granične vrijednosti za izloženost azbestu na radu i modernizacijom načina mjerenja azbesta.

Smanjene granične vrijednosti izloženosti azbestu

Novim se pravilima deseterostruko smanjuje najveća dopuštena granična vrijednost azbesta kojoj radnik može biti izložen (s trenutačne maksimalne koncentracije azbesta u zraku od 0,1 vlakna po cm³ na 0,01 vlakno po cm³).

Osjetljivija tehnologija za otkrivanje

Nakon prijelaznog razdoblja od najviše šest godina, otkrivanje razina azbesta morat će se provoditi s pomoću modernije i osjetljivije tehnologije kojom se mogu otkriti vlakna, odnosno elektronske mikroskopije.



Nova pravila obuhvaćaju i nove sigurnosne zahtjeve za bolju zaštitu radnika, kao što su pribavljanje posebnih dozvola za uklanjanje azbesta i provjera prisutnosti azbesta u starijim zgradama prije početka radova rušenja ili održavanja.

Očekuje se da će se novom graničnom vrijednošću izloženosti azbestu znatno smanjiti rizik za radnike od razvoja bolesti povezanih s azbestom, uključujući rak. To je osobito važno s obzirom na cilj EU-a da potakne energetsku obnovu u svim svojim državama članicama, što bi moglo dovesti do obnove 35 milijuna zgrada do 2030.

• Azbest: Vijeće i Parlament postigli dogovor o novim pravilima o zaštiti radnika (priopćenje za medije, 27. lipnja 2023.)
• Zaštita od azbesta na radu: Vijeće glasovalo za smanjenje graničnih vrijednosti izloženosti (priopćenje za medije, 23. listopada 2023.)

Uklanjanje azbesta

U okviru nastojanja da se smanji rizik od izlaganja azbestu Vijeće je u listopadu 2022. postiglo dogovor i o zajedničkom stajalištu o predloženoj reviziji pravila EU-a o energetskim svojstvima zgrada. U tom se prijedlogu potiču temeljite obnove zgrada, koje se prepoznaju kao izvrsna prilika za rješavanje pitanja uklanjanja azbesta.

• Spremni za 55 %: put prema energetski učinkovitijim zgradama u EU-u (infografika)

Olovo i diizocijanati

Poznato je da dugotrajna izloženost olovu utječe na reproduktivne funkcije i razvoj fetusa te da oštećuje živčani sustav, bubrege, srce i krv. Stoga EU od 1982. ima pravila za ograničavanje profesionalne izloženosti olovu.

Vijeće je 26. veljače 2024. donijelo direktivu kojom su preispitane i pritom peterostruko smanjene granične vrijednosti profesionalne izloženosti olovu i njegovim anorganskim spojevima.

Zakonodavstvom se utvrđuju i granične vrijednosti za diizocijanate, skupinu štetnih tvari kojima je trenutačno izloženo 4,2 milijuna radnika, a koje mogu uzrokovati astmu i bolesti kože.

Olovo

Novim se pravilima smanjuje granična vrijednost profesionalne izloženosti za olovo s 0,15mg/m³ na 0,03mg/m³. Njima se također smanjuje biološka granična vrijednost za olovo sa 70µg/100ml na 15µg/100ml.

Diizocijanati

Novim se pravilima prvi put utvrđuje i ukupna granična vrijednost profesionalne izloženosti za diizocijanate.

Granična vrijednost postavljena je na 6µg NCO/m3. To je jednako najvećoj koncentraciji u zraku koju radnik udiše tijekom osmosatnog radnog dana. Granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost od 12 µg NCO/m³ jednaka je prosječnoj izloženosti tijekom razdoblja od 15 minuta.

Prijelazno razdoblje

Vijeće i Europski parlament postigli su dogovor i o prijelaznom razdoblju za novu biološku graničnu vrijednost za olovo kako bi se državama članicama omogućilo da imaju dovoljno vremena za učinkovito ažuriranje proizvodnih procesa i provedbu potrebnih preventivnih i zaštitnih mjera. Nova ograničenja počet će se primjenjivati 31. prosinca 2028.

• Olovo i diizocijanati: EU odlučan u zaštiti radnika od izloženosti (priopćenje za medije, 14. studenoga 2023.)
• Zaštita radnika od olova i diizocijanata: Vijeće odobrilo nove granične vrijednosti (priopćenje za medije, 26. veljače 2024.)

Zdravstvena politika EU-a

Države članice EU-a nadležne su za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. Uloga EU-a u zdravstvenoj politici stoga je komplementarna nacionalnim politikama.

Cilj suradnje na razini EU-a promicanje je zdravlja i borba protiv zaraznih i nezaraznih bolesti poput raka. Osim toga, njome se traže rješenja za zajedničke izazove iz područja zdravstva, primjerice one koji proizlaze iz antimikrobne otpornosti, okolišnih čimbenika ili čimbenika povezanih sa životnim stilom.

EU je nadležan za donošenje zakonodavstva u području zdravlja i sigurnosti na radu u skladu s člankom 153. UFEU-a kako bi se dopunilo i poduprlo nacionalno zakonodavstvo. Na razini Vijeća o tim temama raspravljaju ministri i ministrice koji se sastaju u okviru Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO).

• Zdravstvena politika EU-a (osnovne informacije)