Transparentnost plaća u EU-u

Kako će pravila EU-a o transparentnosti plaća koristiti građanima i građankama EU-a

Vijeće je 24. travnja 2023. donijelo nova pravila o transparentnosti plaća

Cilj je te direktive EU-a borba protiv diskriminacije u pogledu plaće i uklanjanje rodnih razlika u plaći u EU-u.

Prema novim pravilima poduzeća u EU-u morat će objavljivati podatke o plaćama i poduzeti mjere ako je u njima evidentirana rodna razlika u plaćama veća od 5 %.

Direktiva usto uključuje odredbe o naknadi za žrtve diskriminacije u plaći i odredbe o sankcijama, uključujući novčane kazne, za poslodavce koji krše pravila.

Nova pravila o transparentnosti plaća trebala bi doprinijeti borbi protiv diskriminacije u plaćama na radnom mjestu i uklanjanju rodnih razlika u plaćama.

Obvezujuće mjere u vezi s transparentnošću plaća mogu osnažiti radnike i radnice kako bi ostvarili svoje pravo na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Nedostatak transparentnosti plaća utvrđen je kao jedna od ključnih prepreka uklanjanju rodne razlike u plaćama, koja i dalje iznosi oko 11 %. To znači da žene u prosjeku po satu zarađuju 11 % manje od muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti (prema podacima Eurostata iz 2024.).

Ta razlika u plaćama ima dugoročan učinak na kvalitetu života žena i njihov rizik od izloženosti siromaštvu i odgovorna je za održavanje trajne razlike u mirovinama, koja u EU-u iznosi oko 25 % (prema podacima Eurostata iz 2024.).

Zbog pandemije bolesti COVID-19 i njezinih gospodarskih i društvenih posljedica još je važnije hitno odgovoriti na taj problem. Pandemija je dodatno istaknula dugotrajne izazove povezane sa sudjelovanjem žena na tržištu rada jer su tijekom tog razdoblja žene preuzele veći dio obveza povezanih s pružanjem skrbi.

Kako se pravilima EU-a namjerava povećati transparentnost plaća i poboljšati provedba odredaba o plaćama

Pristup informacijama

Prema novim pravilima poslodavci će u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao tražitelje zaposlenja morati obavijestiti o početnoj plaći ili rasponu plaća za oglašena radna mjesta.

Isto tako, poslodavci se neće smjeti raspitivati o prethodnim plaćama kandidata.

Nakon što dobiju posao, radnici će imati pravo od poslodavca zatražiti informacije o:

• prosječnim platnim razredima, raščlanjene po spolu, za kategorije zaposlenika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti
• kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanja plaća, a koji moraju biti objektivni i rodno neutralni.

Obveza izvješćivanja

Poduzeća s više od 250 zaposlenika morat će svake godine izvješćivati odgovarajuće nacionalno tijelo o rodnoj razlici u plaćama u svojoj organizaciji.

Manje organizacije dužne su izvješćivati svake tri godine. Obveza izvješćivanja neće se primjenjivati na organizacije s manje od 100 zaposlenika.

Ako izvješćivanje ukaže na razliku u plaći veću od 5 % koja se ne može opravdati objektivnim, rodno neutralnim kriterijima, poduzeća će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika.

Pristup pravosuđu

Na temelju nove direktive radnici koji su pretrpjeli rodnu diskriminaciju u pogledu plaće mogu dobiti naknadu, uključujući potpuni povrat zaostalih dugovanja i povezanih bonusa ili isplate u naravi.

Iako je teret dokazivanja u slučajevima diskriminacije u pogledu plaće tradicionalno bio na zaposleniku, sada je na poslodavcu da dokaže da nije prekršio pravila EU-a o jednakoj plaći i transparentnosti plaća. Sankcije za kršenja moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćati od kršenja propisa, a uključivat će novčane kazne.

Proširenje područja primjene

Intersekcijska diskriminacija (kombinacija višestrukih nejednakosti ili nepovoljnog položaja, primjerice na temelju roda, etničke pripadnosti ili spola) prvi je put uključena u područje primjene novih pravila. Direktiva sadržava i odredbe kojima se osigurava da se vodi računa o potrebama radnika s invaliditetom.

Kako se novim pravilima suzbija diskriminacija?

Transparentnost plaća trebala bi radnicima i radnicama omogućiti da otkriju eventualno postojanje diskriminacije između žena i muškaraca i da joj se suprotstave.

Rodna pristranost u sustavima plaća i platnim razredima zbog koje se rad žena i muškaraca ne vrednuje jednako i na rodno neutralan način vrlo je česta pojava.

Budući da je takva pristranost često nesvjesna, transparentnost plaća poslodavcima može pomoći da budu informiraniji i da prepoznaju diskriminirajuće rodno uvjetovane razlike u plaćama koje se ne mogu objasniti valjanim diskrecijskim čimbenicima i koje su često nenamjerne.

Kontekst i kronologija

Pravo žena i muškaraca na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti sadržano je u članku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Direktivi 2006/54/EZ o jednakim plaćama.

Međutim, provedbu i primjenu tog načela već dugo prate izazovi. To je djelomično zato što diskriminacija u pogledu plaće često ostane neotkrivena zbog nedovoljne transparentnosti plaća, što znači da žrtve ne mogu podnijeti tužbu.

Transparentnost plaća u odnosu na rod jedan je od ključnih prioriteta strategije EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. Europska komisija 4. ožujka 2021. predstavila je prijedlog direktive o transparentnosti plaća.

Njime se želi:

• s pomoću obvezujućih mjera za transparentnost plaća (prije i nakon zapošljavanja) osnažiti radnike i radnice da ostvare svoje pravo na jednaku plaću
• ojačati transparentnost sustavâ plaća
• unaprijediti osviještenost javnosti o relevantnim pravnim konceptima
• poboljšati ostvarivanje prava i provedbu obveza povezanih s jednakim plaćama žena i muškaraca.

Prijedlog je odgovor na poziv Vijeća iz lipnja 2019. da se osmisle konkretne mjere za povećanje transparentnosti plaća, a predstavljen je nakon opetovanih poziva na snažnije djelovanje u tom području.

• Transparentnost plaća: Komisija predlaže mjere kojima će se osigurati jednaka plaća za jednak rad (priopćenje za medije, Europska komisija, 4. ožujka 2021.)
• Djelovanje EU-a za jednakost plaća (Europska komisija)

Stajalište Vijeća

Vijeće je u prosincu 2021. donijelo stajalište (opći pristup) o navedenoj direktivi.

Tijekom rasprava u Vijeću razmotren je niz pitanja:

• proporcionalnost i zadiranje u nacionalne sustave
• povećanje financijskog i administrativnog opterećenja za poslodavce, osobito za mikroposlodavce i male poslodavce
• kandidati i kandidatkinje za zapošljavanje
• pravni lijekovi, ostvarivanje prava i provedba obveza povezanih s načelom jednakih plaća.

Proporcionalnost i zadiranje u nacionalne sustave

Tijekom rasprava u Vijeću intenzivno se radilo na otklanjanju bojazni u vezi s proporcionalnosti predloženih rješenja. Nekoliko je odredaba izmijenjeno kako bi se pojasnilo da prijedlog ne bi trebao zadirati u nacionalne modele tržišta rada.

U konačnom stajalištu Vijeća uzete su u obzir uloga socijalnih partnera i autonomija socijalnog dijaloga. Osim toga, nekoliko ključnih koncepata prijedloga prvi je put definirano ili dodatno pojašnjeno kako bi se otklonile sumnje u pogledu razumijevanja terminologije i osigurala ujednačena primjena direktive.

Povećanje financijskog i administrativnog opterećenja za poslodavce (osobito za mikroposlodavce i male poslodavce)

Izražena je zabrinutost zbog očekivanog administrativnog i financijskog opterećenja za poslodavce pri provedbi obveza u pogledu transparentnosti plaća.

Mnogo se raspravljalo o mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima koja bi mogla biti izuzeta od nekih obveza zbog bojazni u vezi s prekomjernim obvezama izvješćivanja o podacima. Predsjedništvo je u svojem kompromisnom prijedlogu zadržalo prag od 250 zaposlenika, kao i element izvješćivanja o podacima. Međutim, uvelo je nekoliko izuzeća za mikropoduzeća i male poslodavce te pojasnilo kriterije koje treba upotrebljavati pri primjeni koncepta rada jednake vrijednosti.

Kandidati i kandidatkinje za zapošljavanje

Nije bilo jasno obuhvaća li prijedlog i podnositelje zahtjeva za zapošljavanje (za razliku od zaposlenih osoba). U konačnom kompromisnom tekstu stoga je pojašnjeno da se za potrebe transparentnosti plaća prije zapošljavanja direktiva primjenjuje i na kandidate i kandidatkinje za zapošljavanje.

Pravni lijekovi, ostvarenje prava i provedba obveza povezanih s načelom jednakih plaća

Države članice izrazile su zabrinutost jer su smatrale da su odredbe previše detaljne i da se njima zadire u nacionalne pravosudne sustave. Konačnim stajalištem Vijeća državama članicama omogućuje se veća fleksibilnost, a pritom se zadržavaju glavni elementi potrebni za učinkovitu primjenu načela jednakih plaća.

U njemu se u obzir uzimaju i različiti modeli tržišta rada, kao i uloga socijalnih partnera. Stajalište Vijeća uključuje izuzeća i odstupanja za mikroposlodavce i male poslodavce kako bi se financijske i administrativne posljedice određenih odredaba svele na minimum. Osim toga, državama članicama omogućuje se veća fleksibilnost u provedbi prijedloga.

Pregovori s Europskim parlamentom

Europski parlament i Vijeće, pod vodstvom češkog predsjedništva, postigli su politički dogovor 15. prosinca 2022. Europski parlament direktivu je donio na plenarnoj sjednici 30. ožujka 2023.

• Vijeće i Europski parlament postigli privremeni dogovor o uklanjanju razlike u plaćama na temelju spola (priopćenje za medije, 15. prosinca 2022.)

Donošenje u Vijeću

Vijeće je novu direktivu o transparentnosti plaća donijelo 24. travnja 2023.

• Razlike u plaći na temelju roda: Vijeće donijelo nova pravila o transparentnosti plaća (priopćenje za medije, 24. travnja 2023.)

Stupanje na snagu

Direktiva o transparentnosti plaća stupit će na snagu nakon objave u Službenom listu EU-a. Države članice EU-a tada će imati do tri godine da je „prenesu” prilagodbom svojeg nacionalnog zakonodavstva kako bi u obzir uzele nova pravila.

Predanost EU-a socijalnim pitanjima

Politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja prvenstveno su u nadležnosti država članica EU-a. To znači da nacionalne vlade odlučuju o pitanjima kao što su uređivanje plaća, mirovinski sustavi, dob umirovljenja i naknade za nezaposlenost.

Direktiva o transparentnosti plaća dio je napora koje EU ulaže u podupiranje država članica zakonodavnim aktima, financijskim sredstvima i alatima za bolju koordinaciju nacionalnih politika, promicanje zapošljavanja, poboljšanje životnih i radnih uvjeta, pružanje odgovarajuće socijalne zaštite i borbu protiv socijalne isključenosti.

• Socijalna prava u EU-u (osnovne informacije)

Vidjeti također