"Upotrebljavamo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pretraživanja. Neophodni kolačići služe tome da se omoguće ključne značajke internetskih stranica Vijeća. Neobvezni kolačići pomažu nam u izradi anonimnih i zbirnih statističkih izvješća kako bismo bolje ispunili vaše potrebe.
S vašim dopuštenjem upotrebljavat ćemo kolačiće kako bismo dobili zbirne, anonimne podatke o pretraživanju i navikama posjetitelja na našim internetskim stranicama. Te ćemo podatke iskoristiti kako bismo poboljšali vaše iskustvo na našim internetskim stranicama.
Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 9. i 10. prosinca 2021.
Najvažniji rezultati
Unutarnji poslovi, 9. prosinca
Hibridne prijetnje i migracijski izazovi
Ministri i ministrice raspravljali su o hibridnim napadima i krijumčarenju migranata. Posebno su se usredotočili na djelotvornost postojećih alata u odgovoru na te pojave i na alate koje je potrebno bolje pripremiti za budućnost.
Već nekoliko mjeseci svjedočimo još jednoj dimenziji migracijskih izazova, odnosno hibridnom napadu bjeloruskog režima. Istodobno na našim vanjskim granicama postoji niz drugih različitih, ali ne manje gorućih migracijskih izazova. Danas smo održali otvorenu raspravu o mogućim daljnjim djelovanjima za poboljšanje zaštite naših vanjskih granica i sprečavanje gubitka života.
Aleš Hojs, slovenski ministar unutarnjih poslova
Ministri i ministrice razmotrili su koja dodatna djelovanja u području unutarnjih poslova EU još može poduzeti kako bi odgovorio na upotrebu migracija kao hibridne prijetnje i kako bi spriječio slične pokušaje u budućnosti. Raspravljali su o tome koje bi mjere trebalo prioritetno poduzeti kako bi se učinkovito spriječila sekundarna kretanja unutar EU-a i prekinuo poslovni model krijumčara. Uzimajući u obzir napore uložene u jačanje vanjske dimenzije migracija tijekom posljednjih mjeseci, raspravljali su i o tome koji bi drugi elementi trebali biti prioritet na razini EU-a.
Ministri i ministrice tijekom ručka su raspravljali o održivim rješenjima u pogledu pakta o migracijama i azilu.
Next Generation EU: infiltracija organiziranog kriminala
Ministri i ministrice održali su raspravu o fondovima za oporavak u okviru instrumenta Next Generation EU i o tome kako se na najbolji način može spriječiti infiltracija organiziranog kriminala u pravne strukture i procese.
Ne možemo si priuštiti situaciju u kojoj se novcem poreznih obveznika podupiru aktivnosti organiziranog kriminala ili u kojoj se naše pravne strukture i postupci zloupotrebljavaju kako bi se kriminalnim aktivnostima dao legitiman karakter. Ministri i ministrice danas su istaknuli važnost dobrog poznavanja prijetnje s kojom se suočavamo i potrebu za zajedničkim djelovanjem u borbi protiv nje.
Aleš Hojs, slovenski ministar unutarnjih poslova
Ministri i ministrice naglasili su važnost upotrebe različitih alata i koordiniranog pristupa EU-a za sprečavanje i suzbijanje infiltracije organiziranog kriminala u pravne strukture. Istaknuli su i potrebu za time da države članice razmjenjuju informacije o slabim točkama pravnih struktura putem ocjenjivanja različitih pokazatelja. Potreban je i bolji obavještajni uvid država članica i relevantnih agencija za pravosuđe i unutarnje poslove.
Ministri i ministrice također su primili na znanje Komisijinu prezentaciju novih prijedloga o Prümu, suradnji u izvršavanju zakonodavstva i razmjeni informacija. Rad na tim prijedlozima nastavit će se na tehničkoj razini u Vijeću.
Otpornost kritičnih subjekata
Ministri i ministrice primili su na znanje dogovor o općem pristupu koji su jučer postigli veleposlanici i veleposlanice, a za koji se očekuje da će ga Vijeće formalno donijeti 20. prosinca.
Poboljšanje otpornosti naše kritične infrastrukture ključno je za sigurnost i blagostanje naših društava. Promjene u našem sigurnosnom okruženju, kao što su aktualna pandemija bolesti COVID-19, hibridne prijetnje ili ekstremni vremenski uvjeti, pokazuju nam da trebamo učiniti više kako bismo se zajednički pripremili za buduće izazove. Dogovor koji su jučer postigli veleposlanici i veleposlanice, za koji očekujem da će ga uskoro formalno donijeti Vijeće, važan je korak u tom smjeru.
Aleš Hojs, slovenski ministar unutarnjih poslova
Nacrtom direktive o otpornosti kritičnih subjekata nastoji se osigurati da su ti subjekti spremni spriječiti prirodne katastrofe, terorizam ili zdravstvene krize kao što je COVID-19, oduprijeti se njima i oporaviti se od njih. Nacrtom mandata Vijeća obuhvaćeni su subjekti u devet sektora, a to su: energetika, promet, bankarstvo, infrastruktura financijskih tržišta, zdravstvo, pitka voda, otpadne vode, digitalna infrastruktura i svemir.
Na temelju predloženih novih pravila kritični subjekti trebali bi nacionalnim tijelima prijavljivati incidente koji uzrokuju prekide u radu, a države članice EU-a trebale bi utvrditi kritične subjekte, provoditi nacionalne procjene rizika i imati strategiju za osiguravanje otpornosti takvih subjekata.
Pregovori s Europskim parlamentom mogu započeti nakon formalnog donošenja općeg pristupa Vijeća.
EU radi na novim pravilima kako bi se kritične infrastrukture učinile otpornijima, izdržljivijima i manje podložnima šokovima.
Primjena schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj
Vijeće je danas zaključilo da je Hrvatska ispunila nužne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine. Ova provjera ispunjavanja nužnih uvjeta za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj preduvjet je da bi Vijeće moglo donijeti kasniju odluku kojom se omogućuje ukidanje nadzora na unutarnjim granicama.
Mehanizam evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine
Ministri i ministrice ocijenili su napredak u vezi s prijedlogom uredbe Vijeća o mehanizmu evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine. Rasprave će se sada nastaviti na tehničkoj razini u Vijeću.
Cilj je prijedloga učiniti schengensko područje prilagodljivijim trenutačnim i budućim izazovima, i to povećanjem strateške usmjerenosti tog mehanizma, skraćivanjem i pojednostavnjenjem postupaka evaluacije i praćenja, jačanjem provjere poštovanja temeljnih prava u provedbi schengenske pravne stečevine i optimiziranjem sudjelovanja svih državnih aktera i aktera EU-a.
Provedba interoperabilnosti
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o provedbi interoperabilnosti. Na temelju procjene agencije eu-LISA i Europske komisije postigli su dogovor o revidiranim rokovima do sredine lipnja 2022. za unaprijeđeni Schengenski informacijski sustav, do kraja rujna 2022. za sustav ulaska/izlaska i do svibnja 2023. za sustave ETIAS i ECRIS-TCN.
Cilj je i dalje uspostaviti arhitekturu interoperabilnosti do kraja 2023.
IT sustavi EU-a za sigurnost i migracije (Infografika)
Suradnja u području borbe protiv terorizma
Ministri i ministrice, u prisutnosti Skupine za borbu protiv terorizma, obaviješteni su o suradnji među nadležnim tijelima koja se bave borbom protiv terorizma.
Pouke izvučene iz terorističkih napada u Europi jasno su ukazale na potrebu za suradnjom između tijela kaznenog progona i obavještajnih tijela. Ministri i ministrice u studenome 2016. složili su se da će istražiti mogućnosti za suradnju između Skupine za borbu protiv terorizma i Europola u područjima od zajedničkog interesa, uz potpuno poštovanje isključive nadležnosti država članica za nacionalnu sigurnost.
Predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o napretku u pogledu aktualnih zakonodavnih prijedloga.
Izvijestilo je i o ishodu ministarskog sastanka za pravosuđe i unutarnje poslove između EU-a i zapadnog Balkana te o pripremama i dnevnom redu za predstojeći ministarski sastanak za pravosuđe i unutarnje poslove između EU-a i SAD-a.
Predsjedništvo je izvijestilo o ishodu virtualne ministarske konferencije o sprečavanju i istrazi slučajeva seksualnog zlostavljanja djece koja je održana 11. i 12. studenoga.
Predstojeće francusko predsjedništvo Vijeća predstavilo je svoj program rada i prioritete za sljedećih šest mjeseci.
Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:
Pouke stečene tijekom pandemije bolesti COVID-19 u pogledu funkcioniranja sudova
Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o poukama stečenima tijekom pandemije bolesti COVID-19 u pogledu funkcioniranja sudova te sudskog preispitivanja i nadzora hitnih mjera. Razmotrili su moguće načine rješavanja postojećih i budućih izazova koji proizlaze iz trenutačnih i potencijalnih budućih izvanrednih situacija. Države članice razmijenile su najbolje prakse za ublažavanje učinka pandemije bolesti COVID-19 na pravosudne sustave. Posebno su istaknule važnost nastavka rada na digitalizaciji kako bi se svim građanima i građankama osigurao pristup pravosuđu, uz odgovarajuće zaštitne mjere i uz potpuno poštovanje temeljnih prava.
Unatoč poteškoćama uzrokovanima pandemijom, naši nacionalni sustavi i ustavni sudovi općenito su pokazali otpornost. Međutim, moramo se pobrinuti da budemo još bolje pripremljeni za sljedeću krizu, bez obzira na njezinu prirodu. Jedan od elemenata koji su danas istaknuti bila je važnost digitalizacije naših pravosudnih sustava te ćemo u predstojećim mjesecima nastaviti raditi u tom području u korist naših građana i građanki.
Marjan Dikaučič, slovenski ministar pravosuđa
Borba protiv govora mržnje i zločina iz mržnje
Ministri i ministrice raspravljali su tijekom ručka o tome kako se uspješnije boriti protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, kako bi Europa postala uključivija i kako bi štitila. Usredotočili su se na najveće izazove i nedostatke s kojima se države članice suočavaju u svojem odgovoru, moguće čimbenike koji bi olakšali njihove napore, najbolju praksu u pogledu suradnje s civilnim društvom i IT poduzećima te najbolju praksu u vezi s pružanjem potpore i zaštite određenim skupinama žrtava.
Govoru mržnje i zločinu iz mržnje nema mjesta u našim otvorenim, demokratskim društvima. Osiguravanje toga da platforme društvenih medija uklone govor mržnje i primjena kaznenopravnog odgovora dva su važna područja u kojima moramo nastaviti raditi. Boljim istraživanjem i zajedničkim naporima s civilnim društvom i drugim javnim tijelima trebamo osigurati i da se žrtvama pruži odgovarajuća potpora i riješe temeljni uzroci.
Marjan Dikaučič, slovenski ministar pravosuđa
Uredba o e-dokazima
Ministri i ministrice razmotrili su napredak u pregovorima između Vijeća i Europskog parlamenta o uredbi o e-dokazima, koji su u tijeku.
Razmjene mišljenja tijekom slovenskog predsjedanja odvijale su se na tehničkoj razini i bile su usmjerene na sustav obavješćivanja. Glavna razlika među zakonodavcima u pogledu obveza obavješćivanja odnosi se na ulogu država uključenih u postupke za naloge za čuvanje ili dostavljanje.
Predsjedništvo je napomenulo da je Vijeće ponudilo znatne ustupke Parlamentu s ciljem postizanja dogovora. Parlament te ustupke zasad ne smatra dostatnim.
Pristupanje EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima
Ministri i ministrici obaviješteni su o trenutačnom stanju u vezi s pristupanjem EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Predsjedništvo je izvijestilo o napretku postignutom u pregovorima u Vijeću Europe i o pripremama u okviru nadležnih tijela Vijeća.
Pregovore o pristupanju vodi ad hoc skupina Vijeća Europe. Tijekom tekućeg polugodišta održani su 10., 11. i 12. sastanak ad hoc skupine. U središtu njihovih rasprava bili su posebni mehanizmi EU-a za postupak pred Europskim sudom za ljudska prava, zahtjevi među strankama, načelo uzajamnog povjerenja među državama članicama EU-a i pitanja iz područja ZVSP-a. Stručnjaci i stručnjakinje usporedno s tim radom usredotočili su se i na pripremu unutarnjih pravila EU-a koja će biti potrebna za budući sporazum o pristupanju.
Komisija i predsjedništvo obavijestili su ministre i ministrice o najnovijem razvoju događaja u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). U raspravi o toj temi sudjelovala je i glavna europska tužiteljica.
EPPO je već pokrenuo više od 400 istraga o šteti procijenjenoj na milijarde eura i već poduzima ključne istražne mjere. Proveo je radnje pretrage i zapljene te je u postupcima koje vodi već uhićeno nekoliko osumnjičenika. Rad EPPO-a već je doveo do prve presude.
Predsjedništvo je izvijestilo ministre i ministrice o najnovijem razvoju događaja u pogledu aktualnih zakonodavnih prijedloga.
Komisija je predstavila svoje nedavne prijedloge za digitalizaciju pravosudnih sustava EU-a i svoje prvo izvješće o primjeni Povelje Europske unije o temeljnim pravima s tematskim pristupom, s naglaskom na temeljnim pravima u digitalnom dobu. Komisija se osvrnula i na buduće prijedloge za ovu i sljedeću godinu koji se odnose na područje pravosuđa, uključujući građansko i kazneno pravosuđe.
Predsjedništvo je izvijestilo o ishodu ministarskog sastanka za pravosuđe i unutarnje poslove između EU-a i zapadnog Balkana te o pripremama i dnevnom redu za predstojeći ministarski sastanak za pravosuđe i unutarnje poslove između EU-a i SAD-a.
Predstojeće francusko predsjedništvo Vijeća predstavilo je svoj program rada i prioritete za sljedećih šest mjeseci.
Vijeće je ujedno bez rasprave donijelo točke koje se nalaze na popisima zakonodavnih i nezakonodavnih točaka „A”.
Općenite informacije o akreditaciji možete pronaći na ovoj stranici.Akreditacije za medije za međunarodne sastanke na vrhu koji se održavaju izvan Europske unije odgovornost su vladinih tijela zemlje domaćina.