Kronologija – migracijska politika i politika azila EU-a

Kronologija koja slijedi sadrži pregled ključnih događaja u radu Vijeća i Europskog vijeća na oblikovanju odgovora EU-a na migracijske pritiske.

Vijeće je donijelo niz zakonodavnih akata u cilju reforme pravnog okvira EU-a za upravljanje migracijama i azilom.

Njome se utvrđuje skup pravila koja će pomoći u:

• urednom upravljanju dolascima
• uspostavljanju učinkovitih i ujednačenih postupaka
• osiguravanju pravedne raspodjele tereta među državama članicama.

• Vijeće donijelo pakt EU-a o migracijama i azilu (priopćenje za medije, 14. svibnja 2024.)

Vijeće donijelo jedinstvenu dozvolu čiji je cilj uspostava:

•  jedinstvenog postupka obrade zahtjeva za kombiniranu radnu i boravišnu dozvolu
• jamstva zajedničkog skupa prava državljanima trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete na temelju jednakog tretmana koji uživaju državljani države članice koja izdaje jedinstvenu dozvolu
• brže obrade zahtjeva
• mogućnosti da nositelji jedinstvene dozvole promijene poslodavca
• jasnih uputa u slučaju da nositelj jedinstvene dozvole postane nezaposlen.

• Zakonite migracije: Vijeće dalo zeleno svjetlo za jedinstvenu dozvolu za rad i boravak za državljane trećih zemalja (priopćenje za medije, 12. travnja 2024.)

Predstavnici država članica EU-a (Coreper) odobrili su privremeni dogovor koji su predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli 20. prosinca 2023. o pet ključnih zakonodavnih akata (koji čine pakt o azilu i migracijama) kojima će se reformirati EU-ov sustav azila i migracija.

Odbor stalnih predstavnika odobrio je i tri zakonodavna akta o azilu i migracijama o kojima su Vijeće i Parlament dogovor postigli već 2022. Ta tri zakonodavna akta obuhvaćaju:

• reviziju Direktive o uvjetima prihvata
• ažuriranje Uredbe o kvalifikacijama
• Uredbu o uspostavi okvira EU-a za preseljenje.

• Reforma azila i migracija: predstavnici država članica dali zeleno svjetlo za dogovor s Europskim parlamentom (priopćenje za medije, 8. veljače 2024.)

Pet zakonodavnih akata EU-a o kojima su španjolsko predsjedništvo i Parlament postigli dogovor odnosi se na sve faze upravljanja azilom i migracijama, među kojima su:

• provjera nezakonitih migranata pri dolasku u EU
• uzimanje biometrijskih podataka
• postupci za podnošenje i obradu zahtjeva za azil
• pravila o određivanju države članice odgovorne za obradu zahtjeva za azil
• suradnja i solidarnost među državama članicama i način rješavanja kriznih situacija, uključujući slučajeve instrumentalizacije migranata.

• Vijeće i Europski parlament postigli napredak u reformi EU-ova sustava azila i migracija

Predstavnici država članica EU-a postigli su dogovor o završnom elementu zajedničke europske politike azila i migracija.

Države članice zaključile su pregovarački mandat za uredbu o kriznim situacijama, među ostalim o instrumentalizaciji migracija, i situacijama više sile u području migracija i azila. To će stajalište biti temelj za pregovore predsjedništva Vijeća i Europskog parlamenta.

• Migracijska politika: Vijeće postiglo dogovor o mandatu za zakonodavni akt EU-a o rješavanju kriznih situacija (priopćenje za medije, 4. listopada 2023.)

Predsjedništvo je ministrima i ministricama dostavilo izvješće o napretku u vezi sa svim zakonodavnim predmetima u okviru Pakta o azilu i migracijama.

Vijeće i Europski parlament trenutačno sudjeluju u takozvanim trijalozima o pet zakonodavnih predmeta. Tim će se aktima reformirati zajednički europski sustav azila i uspostaviti zajednički okvir EU-a za sve aspekte upravljanja azilom i migracijama. Obje institucije žele okončati pregovore i formalno donijeti različite zakonodavne prijedloge prije završetka ovog zakonodavnog razdoblja.

Ministri i ministrice također su obaviješteni o stanju u pogledu vanjske dimenzije migracija. To je povezano s politikama EU-a za suočavanje s migracijskim izazovima s kojima se, uz EU, suočavaju i drugi kontinenti i zemlje. Komisija je izvijestila o napretku postignutom u suradnji s trećim partnerskim zemljama.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 4. i 5. prosinca 2023.

Predsjednik je primio na znanje da Europsko vijeće izražava duboku žalost zbog strašnog gubitka ljudskih života u nedavnoj tragičnoj nesreći u Sredozemlju.

Migracijska situacija na vanjskim granicama EU-a i unutar EU-a sveobuhvatno je preispitana te je primljen na znanje dosadašnji rad u okviru europskog odgovora.

Predsjedništvo Vijeća i Komisija izvijestili su Europsko vijeće o kontinuiranom napretku u provedbi njegovih zaključaka od 9. veljače 2023., s naglaskom na vanjskim aspektima migracija i njihovim mehanizmima financiranja.

Europsko vijeće nastavit će s preispitivanjem tog rada.

• Europsko vijeće, 29. i 30. lipnja 2023.
• Zaključci predsjednika Europskog vijeća o vanjskoj dimenziji migracija

Vijeće je postiglo dogovor o dvama ključnim propisima o azilu i migracijama.

Uredba o postupku azila

Uredbom o postupku azila uspostavlja se zajednički postupak u cijelom EU-u koji države članice moraju slijediti kada osobe zatraže međunarodnu zaštitu.

Uredba o upravljanju azilom i migracijama

Nakon što se o njoj postigne dogovor, postojeću Dublinsku uredbu trebala bi zamijeniti Uredba o upravljanju azilom i migracijama. Dublinskom uredbom utvrđuju se pravila kojima se određuje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil. Uredbom o upravljanju azilom i migracijama ta će se pravila pojednostavniti, a rokovi skratiti.

Kako bi se uravnotežio postojeći sustav u kojem je nekoliko država članica odgovorno za veliku većinu zahtjeva za azil, predlaže se novi mehanizam solidarnosti koji je jednostavan, predvidljiv i provediv. Nova pravila kombiniraju obveznu solidarnost s fleksibilnošću za države članice u pogledu odabira pojedinačnih doprinosa.

• Migracijska politika: Vijeće postiglo dogovor o ključnim propisima o azilu i migracijama (priopćenje za medije, 8. lipnja 2023.)

The Council has agreed its position on an update of an EU law that deals with legal migration to the EU labour market. The updated rules streamline the application procedure and make it more effective.

Thanks to this international recruitment of talent should get a boost, more rights for third-country workers and their equal treatment compared to EU workers should reduce labour exploitation.

• Legal migration: Council settles on negotiating position for review of Single Permit Directive (press release, 8 June 2023)

Predsjedništvo Vijeća i Komisija izvijestili su Europsko vijeće o napretku postignutom u provedbi dijela njegovih zaključaka iz veljače u vezi s migracijama.

Čelnici i čelnice pozvali su na brzu provedbu tih zaključaka te će je ponovno preispitati u lipnju.

• Europsko vijeće, 23. ožujka 2023.

Šefovi država i vlada EU-a razgovarali su o migracijama na izvanrednom sastanku Europskog vijeća održanom u Bruxellesu. Ocijenili su provedbu svojih prethodnih zaključaka o sveobuhvatnom pristupu migracijama u skladu s načelima i vrijednostima EU-a te temeljnim pravima, uz naglasak na:

• pojačanom vanjskom djelovanju
• vraćanju i ponovnom prihvatu
• nadzoru vanjskih granica EU-a
• borbi protiv instrumentalizacije, krijumčarenja i trgovine ljudima
• podacima o migracijskim tokovima
• paktu o migracijama i azilu.

• Izvanredni sastanak Europskog vijeća (glavni rezultati, 9. veljače 2023.)

Vijeće je odobrilo pregovaračke mandate u vezi s dvama zakonodavnim aktima o azilu i migracijama, na temelju prijedlogâ koje je Komisija predstavila u okviru Pakta o migracijama i azilu:

• Uredbom o Eurodacu, čiji je cilj pružiti pomoć državama članicama u boljem praćenju puta tražitelja azila i osoba s nezakonitim boravkom unutar EU-a
• uredbom o dubinskoj provjeri, kojom se doprinosi jačanju nadzora osoba na vanjskim granicama.

Osim toga, 21 država članica ili pridružena zemlja potvrdila je usvajanje izjave o solidarnosti kojom se predviđa dobrovoljni mehanizam solidarnih doprinosa, u obliku premještanja ili drugih vrsta doprinosa, posebno financijskih doprinosa.

• Vijeće odobrilo pregovaračke mandate o Uredbi o Eurodacu i uredbi o dubinskoj provjeri, a 21 država usvojila izjavu o solidarnosti (priopćenje za medije, 22. lipnja 2022.)
• Informacijski sustavi za borbu protiv kriminala i osiguranje granica EU-a (osnovne informacije)

Vijeće je donijelo uredbu o djelovanju kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE), kojom će se omogućiti brza mobilizacija i preraspodjela sredstava kohezijske politike. Time će se državama članicama koje primaju izbjeglice osigurati dostatna sredstava za zadovoljavanje sve većih potreba u pogledu stanovanja, obrazovanja i zdravstvene skrbi.

Osim toga, države članice moći će iskoristiti Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU), jedan od najvećih programa EU-a za javna ulaganja nakon pandemije.

Vijeće je usto donijelo prijedlog kojime se:

• mobilizira do 420 milijuna eura preostalih sredstava iz Fonda za unutarnje poslove za razdoblje 2014. – 2020.
• državama članicama i drugim javnim ili privatnim donatorima omogućuje da daju dodatne doprinose u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2021. – 2027.

Time će se osigurati dodatna sredstva za prihvat osoba koje bježe od rata u Ukrajini.

• Ukrajina: 17 milijardi eura sredstava EU-a za pomoć izbjeglicama (priopćenje za medije, 4. travnja 2022.)

EU je odlučio uvesti program privremene zaštite. Cilj je ublažiti pritisak na nacionalne sustave azila i omogućiti raseljenim osobama da uživaju usklađena prava diljem EU-a. Ta prava uključuju:

• boravište
• pristup tržištu rada i stanovanju
• medicinsku pomoć
• pristup obrazovanju za djecu.

Privremena zaštita mehanizam je za hitne slučajeve koji se može primijeniti u slučajevima masovnog priljeva raseljenih osoba i čiji je cilj pružiti neposrednu i kolektivnu zaštitu raseljenim osobama koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla.

• Ukrajina: Vijeće uvelo privremenu zaštitu za osobe koje bježe od rata (priopćenje za medije, 4. ožujka 2022.)

Počevši od 19. siječnja 2022. Agencija Europske unije za azil (EUAA) zamijenit će Europski potporni ured za azil (EASO).

Zadaća je nove agencije unaprijediti funkcioniranje zajedničkog europskog sustava azila, i to pružanjem pojačane operativne i tehničke pomoći državama članicama te omogućivanjem veće dosljednosti u procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

• Agencija EU-a za azil (internetske stranice)

Vijeće je donijelo uredbu o uspostavi Agencije EU-a za azil. Uredbom se nastoji poboljšati primjena politike azila u EU-u pretvaranjem trenutačnog Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u punopravnu agenciju.

Ta će agencija biti zadužena za poboljšanje funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila tako što će:

• pružati pojačanu operativnu i tehničku pomoć državama članicama
• doprinijeti većoj konvergenciji u procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu.

• Pakt o migracijama i azilu: Vijeće donijelo uredbu o Agenciji EU-a za azil (priopćenje za medije, 9. prosinca 2021.)

Čelnici i čelnice EU-a pozvali su Europsku komisiju i visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da operacionaliziraju osam akcijskih planova za prioritetne zemlje podrijetla i tranzita te da ih bez odgode provedu.

Europsko vijeće jasno je dalo do znanja da neće prihvatiti nikakav pokušaj trećih zemalja da iskoriste migrante u političke svrhe. Ponovno je istaknulo svoju odlučnost da osigura učinkovit nadzor vanjskih granica EU-a te naglasilo da je potrebno osigurati učinkovito vraćanje i potpunu provedbu sporazumâ o ponovnom prihvatu.

Šefovi država i vlada EU-a izjavili su da će EU nastaviti suzbijati aktualni hibridni napad bjeloruskog režima, među ostalim donošenjem dodatnih mjera ograničavanja protiv osoba i pravnih subjekata.

• Zaključci Europskog vijeća, 21. i 22. listopada 2021.
• Odnosi EU-a s Bjelarusom

Vijeće je donijelo direktivu o plavoj karti. Zahvaljujući novim pravilima, koja zamjenjuju postojeća, dodatno se usklađuju uvjeti za ulazak i boravak visokokvalificiranih radnika i radnica iz trećih zemalja te povećava privlačnost plave karte EU-a.

Cilj je novog sustava privući i zadržati visokokvalificirane radnike i radnice, posebice u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage.

Tim se sustavom prihvata na razini EU-a:

• utvrđuju uključiviji kriteriji
• pojednostavnjuju postupci
• olakšava mobilnost unutar EU-a
• olakšava spajanje obitelji
• omogućuje vrlo visoka razina pristupa tržištu rada.

• Zakonite migracije: Vijeće donijelo direktivu o plavoj karti kako bi privuklo visokokvalificirane radnike (priopćenje za medije, 7. listopada 2021.)

Ministri i ministrice unutarnjih poslova raspravljali su o razvoju događaja u Afganistanu, točnije o mogućim posljedicama u području međunarodne zaštite, migracija i sigurnosti, te su usvojili izjavu o tom pitanju.

Istaknuli su potrebu za nastavkom koordinacije s međunarodnim partnerima u pogledu stabilizacije regije i osiguravanja da humanitarna pomoć dopre do ranjivih osoba. Također su istaknuli potrebu za nastavkom suradnje kako bi se spriječile nezakonite migracije iz te regije te učinkovito zaštitile vanjske granice EU-a i spriječili neovlašteni ulasci.

• Izjava o stanju u Afganistanu (31. kolovoza 2021.)

Predsjedništvo Vijeća i predstavnici Europskog parlamenta postigli su privremeni dogovor o uredbi o Agenciji EU-a za azil.

Predloženom uredbom nastoji se poboljšati primjena politike azila u EU-u pretvaranjem trenutačnog Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u punopravnu agenciju. Ta će agencija biti zadužena za poboljšanje funkcioniranja zajedničkog europskog sustava azila tako što će:

• pružati pojačanu operativnu i tehničku pomoć državama članicama
• doprinijeti većoj konvergenciji u procjeni zahtjevâ za međunarodnu zaštitu.

• Agencija EU-a za azil: predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli privremeni dogovor (priopćenje za medije, 29. lipnja 2021.)

Čelnici i čelnice EU-a složili su se da će se, u okviru vanjskog djelovanja EU-a, pojačati uzajamno korisna partnerstva te suradnja sa zemljama podrijetla i zemljama tranzita kako bi se spriječile pogibije i smanjio pritisak na europske granice.

Taj zajednički pristup trebao bi obuhvatiti sve migracijske rute te će:

• biti pragmatičan, fleksibilan i prilagođen
• koristiti se, kao Tim Europa, svim dostupnim instrumentima i poticajima
• provoditi se u bliskoj suradnji s Uredom visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodnom organizacijom za migracije.

Šefovi država ili vlada EU-a pozvali su Europsku komisiju i visokog predstavnika da u suradnji s državama članicama:

• odmah pojačaju konkretna djelovanja za prioritetne zemlje podrijetla i zemlje tranzita
• u jesen 2021. iznesu akcijske planove za prioritetne zemlje podrijetla i zemlje tranzita.

Europsko vijeće osudilo je i odbacilo svaki pokušaj trećih zemalja da instrumentaliziraju migrante u političke svrhe.

• Europsko vijeće, 24. i 25. lipnja 2021. (najvažniji rezultati)

Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o nacrtu direktive kojom se uspostavljaju uvjeti za ulazak i boravak visokokvalificiranih državljana trećih zemalja koji dolaze u EU raditi i živjeti.

Cilj je direktive o plavoj karti privući i zadržati visokokvalificirane radnike, posebice u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage. Novim će se pravilima:

• uspostaviti uključiviji kriteriji prihvata
• pojednostavniti postupci
• olakšati mobilnost unutar EU-a
• olakšati spajanje obitelji
• osigurati visoka razina pristupa tržištu rada.

• Zakonite migracije: predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli privremeni dogovor o sustavu za privlačenje visokokvalificiranih radnika (priopćenje za medije, 18. svibnja 2021.)

Nakon što je Europski parlament 16. prosinca 2020. dao svoju suglasnost, Vijeće je donijelo uredbu kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Uredbom se za 27 država članica EU-a predviđa dugoročni proračun od 1074,3 milijarde eura.

Potrošnja u području migracija i upravljanja granicama iznosit će 22,7 milijardi eura tijekom sljedećih sedam godina. Znatno je ojačana potpora u području migracija i upravljanja granicama, među ostalim kako bi se do 2027. financiralo do 10 000 službenika graničnog nadzora koji su na raspolaganju Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu.

• Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. (osnovne informacije)

Europska komisija predstavila je 23. rujna 2020. novi pakt o migracijama i azilu te pet novih zakonodavnih prijedloga o reformi pravila EU-a o azilu.

Ministri i ministrice EU-a raspravljali su o ključnim elementima pakta, uključujući vanjsku dimenziju, predloženu fazu prije ulaska, mehanizam solidarnosti, upravljanje unutarnjim migracijama i azilom, različita sredstva za poboljšanje vraćanja, ulogu agencija, zakonite načine ulaska u Europu te integraciju.

• Videokonferencija ministara i ministrica unutarnjih poslova (14. prosinca 2020.)

Države članice koje su najizravnije pogođene, Komisija i relevantne agencije EU-a izvijestile su ministre i ministrice unutarnjih poslova o najnovijem razvoju događaja na vanjskim granicama EU-a s Turskom. Ministri i ministrice također su ocijenili kako se provode mjere navedene u izjavi ministara i ministrica unutarnjih poslova od 4. ožujka, uključujući razmještanje Frontexove brze intervencije na granicama i dodatnu tehničku pomoći.

Predsjednik Charles Michel i predsjednica Ursula von der Leyen sastali su se s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u Bruxellesu. Čelnici i čelnice raspravljali su o bilateralnim odnosima, provedbi Izjave EU-a i Turske o migracijama, sigurnosti i stabilnosti u regiji te krizi u Siriji.

Današnji sastanak s predsjednikom Erdoğanom važan je korak u pravom smjeru. I Turska i EU trebaju raditi na potpunoj provedbi Izjave EU-a i Turske o migracijama kako bi se situacija smirila. Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća

• Izjava predsjednika Charlesa Michela nakon sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, 9. ožujka 2020.

Vijeće je prepoznalo povećan teret migracija i rizike s kojima se Turska suočava na svojem državnom području te znatne napore koje je uložila primanjem 3,7 milijuna migranata i izbjeglica. Ministri i ministrice ponovno su izrazili punu solidarnost EU-a s Grčkom, koja se suočava s dosad nezabilježenom situacijom, kao i s Bugarskom, Ciprom i drugim državama članicama u pogledu napora koje ulažu u vezi s upravljanjem vanjskim granicama EU-a.

• Izjava Vijeća za vanjske poslove (priopćenje za medije, 6. ožujka 2020.)

Ministri i ministrice unutarnjih poslova razgovarali su o stanju na vanjskim granicama EU-a i izrazili solidarnost s Grčkom, Bugarskom, Ciprom i drugim državama članicama koje bi mogle biti slično pogođene, među ostalim u pogledu napora u vezi s upravljanjem vanjskim granicama EU-a.Potvrdili su i svoju predanost jačanju potpore područjima koja su pod pritiskom, među ostalim razmještanjem Frontexove brze intervencije na granicama i dodatnom tehničkom pomoći.

• Izjava o stanju na vanjskim granicama EU-a, 4. ožujka 2020.

Ministri i ministrice unutarnjih poslova EU-a raspravljali su o budućnosti migracijske politike i politike azila EU-a na temelju izvješća koje je izradilo finsko predsjedništvo. Tijekom rasprave ministri i ministrice pozdravili su namjeru Komisije da predstavi novi pakt o migracijama i azilu. Potvrdili su da je potreban sveobuhvatan pristup migracijama, koji obuhvaća sve razine vlasti i pokriva sve rute.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 2. i 3.12.2019.

Vijeće je donijelo revidiranu uredbu o Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu. Agencija dobiva dodatno osoblje i jača se njezina tehnička opremljenost. Ujedno se proširuje njezin mandat za potporu aktivnostima država članica, osobito u pogledu nadzora granica, vraćanja i suradnje s trećim zemljama.

• Europska granična i obalna straža: Vijeće donijelo revidiranu uredbu (priopćenje za medije, 8.11.2019.)

Ministri i ministrice unutarnjih poslova raspravljali su o trenutačnom stanju u području migracija. Preispitali su stanje u području migracija u EU-u na svim rutama, s posebnim naglaskom na povećanom broju dolazaka na istočnom Sredozemlju. Razmotrili su i nedavnu deklaraciju Francuske, Njemačke, Italije i Malte o privremenim aranžmanima za iskrcavanje.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 7. i 8.10.2019.

Vijeće je produljilo mandat operacije EUNAVFOR MED Sophia do 31. ožujka 2020.

Razmještanje pomorskih kapaciteta operacije i dalje će biti privremeno suspendirano, a države članice EU-a nastavit će u okviru odgovarajućih foruma raditi na pronalasku rješenja za pitanje iskrcaja, u sklopu daljnjeg postupanja s obzirom na zaključke Europskog vijeća iz lipnja 2018.

• Operacija EUNAVFOR MED Sophia: produljen mandat do 30. rujna 2019. (priopćenje za medije, 29.3.2019.)

Čelnici i čelnice EU-a u strateškom programu EU-a za razdoblje 2019. – 2024. pozvali su na dodatni razvoj sveobuhvatne migracijske politike koja u potpunosti funkcionira.

„Nastavit ćemo produbljivati našu suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita u borbi protiv nezakonitih migracija i trgovanja ljudima te kako bismo osigurali učinkovita vraćanja. Što se tiče unutarnje dimenzije, trebamo postići dogovor o učinkovitoj migracijskoj politici i politici azila. Treba postići konsenzus u vezi s Dublinskom uredbom radi njezine reforme utemeljene na ravnoteži između odgovornosti i solidarnosti, uzimajući u obzir osobe koje su iskrcane nakon operacija traganja i spašavanja.” Strateški program za razdoblje 2019. – 2024.

• Novi strateški program za razdoblje 2019. – 2024.

Vijeće je donijelo uredbu za poboljšanje funkcioniranja Europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju. Novim pravilima povećat će se suradnja i koordinacija među časnicima za vezu koje su države članice ili EU rasporedili u treće zemlje kako bi se bavili pitanjima povezanima s imigracijom.

• Časnici za vezu zaduženi za imigraciju: Vijeće donijelo nova pravila za poboljšanje koordinacije (priopćenje za medije, 14. lipnja 2019.)

Vijeće je postiglo dogovor o djelomičnom pregovaračkom stajalištu u vezi s direktivom o vraćanju. Novim pravilima želi se povećati stopa vraćanjâ nezakonitih migranata. Ovim stajalištem obuhvaćeni su svi aspekti predložene revizije osim odredaba u vezi s postupkom na granici u slučaju vraćanja.

• Migracijska politika: Vijeće postiglo dogovor o djelomičnom pregovaračkom stajalištu u vezi s direktivom o vraćanju (priopćenje za medije, 7. lipnja 2019.)

EU povećava područje primjene svoje potpore mjerama u području migracija, upravljanja granicama i sigurnosti kako bi se doprinijelo rješavanju sve većih izazova. Vijeće je postiglo djelomične opće pristupe o trima sektorskim prijedlozima u području unutarnjih poslova u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.

• Migracijska politika: Vijeće postiglo dogovor o djelomičnom pregovaračkom stajalištu u vezi s direktivom o vraćanju (priopćenje za medije, 7. lipnja 2019.)

Vijeće je donijelo izmjene uredbe o Zakoniku o vizama kojima će se povećati dostupni alati za odgovor na izazove nezakonitih migracija.

• Vizna politika: EU ažurirao pravila s ciljem olakšavanja zakonitog putovanja i suzbijanja nezakonitih migracija (priopćenje za medije, 6.6.2019.)

Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u u ime Vijeća su potvrdili neformalni dogovor koji su Europski parlament i rumunjsko predsjedništvo Vijeća postigli u vezi s uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Europski parlament i Vijeće sada trebaju formalno usvojiti nova pravila.

• Europska granična i obalna straža: Vijeće potvrdilo dogovor o jačem mandatu (priopćenje za medije, 1.4.2019.)

Vijeće je produljilo mandat operacije EUNAVFOR MED Sophia do 30. rujna 2019.

Zapovjedniku operacije naloženo je da iz operativnih razloga privremeno suspendira razmještanje pomorskih kapaciteta operacije tijekom tog produljenja. Države članice EU-a nastavit će u okviru odgovarajućih foruma raditi na pronalasku rješenja za pitanje iskrcaja, u sklopu daljnjeg postupanja s obzirom na zaključke Europskog vijeća iz lipnja 2018.

• Operacija EUNAVFOR MED Sophia: produljen mandat do 30. rujna 2019. (priopćenje za medije, 29.3.2019.)

Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u postigli su dogovor o pregovaračkom stajalištu Vijeća u vezi s uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Na temelju tog mandata rumunjsko predsjedništvo Vijeća započet će pregovore s Europskim parlamentom.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) dobiva dodatno osoblje i jača svoju tehničku opremljenost. Ujedno se proširuje njezin mandat za potporu aktivnostima država članica u pogledu zaštite granica, vraćanja i suradnje s trećim zemljama.

• Europska granična i obalna straža: Vijeće postiglo dogovor o pregovaračkom stajalištu (priopćenje za medije, 20.2.2019.)

Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u u ime Vijeća su potvrdili neformalni dogovor koji su Europski parlament i rumunjsko predsjedništvo Vijeća postigli u vezi s prijedlogom o izmjeni Zakonika o vizama.

Novim pravilima poboljšat će se uvjeti za zakonite putnike i povećati dostupni alati za odgovor na izazove nezakonitih migracija.

• Vizna politika: Vijeće potvrdilo dogovor o promjenama Zakonika o vizama (priopćenje za medije, 20.2.2019.)

Predsjedništvo Vijeća i Parlamenta postigli su neformalni dogovor o novim pravilima za jačanje Europske mreže časnika za vezu zaduženih za imigraciju. Države članice ili EU raspoređuju te časnike u treće zemlje kako bi se bavili pitanjima povezanima s imigracijom.

• Časnici za vezu zaduženi za imigraciju: Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli privremeni dogovor (priopćenje za medije, 18.2.2019.)

Vijeće je produljilo mandat operacije EUNAVFOR MED Sophia do 31. ožujka 2019. Svrha je ove operacije onesposobljavanje modela poslovanja krijumčara ljudi i trgovaca ljudima na južnom središnjem Sredozemlju.

• Operacija EUNAVFOR MED Sophia: produljen mandat do 31. ožujka 2019. (priopćenje za medije, 21.12.2018.)

Čelnici i čelnice EU-a na sastanku na vrhu EU-a u prosincu raspravljali su o pitanjima povezanima s migracijama. Pozvali su na daljnji razvoj i provedbu vanjske migracijske politike EU-a.

Što se tiče unutarnjih politika Unije, čelnici i čelnice pozvali su suzakonodavce da hitro zaključe pregovore o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

Pozvali su i na ulaganje daljnjih napora kako bi se zaključili pregovori o Agenciji za azil, direktivi o vraćanju i reformi EU-ova sustava azila.

• Europsko vijeće 13. i 14. prosinca 2018.

Vijeće je postiglo dogovor o djelomičnom općem pristupu u vezi s prijedlogom o europskoj graničnoj i obalnoj straži kojim se obuhvaćaju odredbe povezane s vraćanjem i suradnjom s trećim zemljama.

Predloženim pravilima Frontexu će se omogućiti:

• pružanje tehničke i operativne potpore državama članicama u operacijama vraćanja
• jačanje suradnje s trećim zemljama izvan susjednih zemalja.

• Europska granična i obalna straža: Vijeće postiglo djelomičan dogovor o vraćanjima i suradnji s trećim zemljama (priopćenje za medije, 6. prosinca 2018.)

Vijeće je postiglo dogovor o konkretnim mjerama za pojačanje borbe protiv mreža za krijumčarenje migranata. To se nadovezuje na poziv koji su čelnici i čelnice EU-a uputili na sastanku održanom u listopadu.

Konkretnim se djelovanjem obuhvaćaju:

• jačanje međuagencijskog pristupa i na razini EU-a i na nacionalnoj razini
• maksimalno iskorištavanje sinergija među dostupnim operativnim alatima
• maksimalno iskorištavanje izvanjskih potencijala EU-a.

• Krijumčarenje migranata: Vijeće odobrilo skup mjera za borbu protiv krijumčarskih mreža (priopćenje za medije, 6. prosinca 2018.)

Čelnici i čelnice pozvali su na jačanje borbe protiv krijumčara migranata. Pozvali su Vijeće da do prosinca osmisli niz mjera u tu svrhu.

Izjavili su i da je potrebno učiniti više kako bi se spriječile daljnje nezakonite migracije. Pozvali su na pojačanu suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita.

Ujedno su Europski parlament i Vijeće pozvali da prioritetno ispitaju nedavne Komisijine prijedloge u vezi s migracijama i azilom.

• Europsko vijeće, 18. listopada 2018.

Vijeće je raspravljalo o prijedlogu Komisije za produljenje mandata Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu te za povećanje broja osoblja na 10 000 zaposlenika do 2020. Ministri općih poslova izrazili su opću želju da se ojača mandat Agencije, osobito u pogledu vraćanja i suradnje s trećim zemljama. Usto su razmijenili mišljenja o veličini, sastavu, zadaćama i ovlastima stalnih snaga EBCG-a kao i o vremenskom okviru potrebnom za potpunu uspostavu tih snaga.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 11. i 12. listopada 2018.

Šefovi država ili vlada sastali su se u Salzburgu na neformalnoj radnoj večeri, na kojoj su razgovarali o migracijama. Čelnici i čelnice dogovorili su se da će ojačati suradnju s trećim zemljama, među ostalima s Egiptom. Donald Tusk u rujnu će se sastati s predsjednikom Al Sisijem radi nastavka suradnje. U tom kontekstu čelnici su se dogovorili i da će u veljači 2019. organizirati sastanak na vrhu s Ligom arapskih država.

• Neformalni sastanak šefova država ili vlada, 19. i 20. rujna 2018.

Države članice EU-a postigle dogovor o tome kako financirati dodatne tri milijarde eura za Instrument EU-a za izbjeglice u Turskoj kako bi se pružila potpora sirijskim izbjeglicama:

• dvije milijarde eura bit će financirane iz proračuna EU-a
• jednu milijardu eura financirat će države članice prema svojem udjelu u bruto nacionalnom dohotku EU-a.

• Instrument za izbjeglice u Turskoj: države članice dogovorile pojedinosti za dodatna financijska sredstva (priopćenje za medije, 29. lipnja 2018.)

Čelnici i čelnice EU-a, koji su se susreli u okviru dvodnevnog sastanka na vrhu u Bruxellesu, dogovorili su mjere kako bi ojačali borbu protiv krijumčara migrantima i dodatno smanjili nezakonite migracije na svim migracijskim rutama.

Čelnici i čelnice EU-a poduprli su razvoj koncepta regionalnih platformi za iskrcavanje za osobe spašene na moru u okviru operacija traganja i spašavanja.

• Europsko vijeće, 28. i  29. lipnja 2018.

Vijeće je u pravo EU-a prenijelo sankcije UN-a od 7. lipnja koje se odnose na šestoricu trgovaca ljudima i krijumčara ljudi koji djeluju u Libiji. To je prvi put da UN nameće sankcije protiv trgovaca ljudima.

• Borba protiv trgovine ljudima u Libiji: EU donio sankcije protiv šestorice trgovaca ljudima i krijumčara ljudi u skladu s odlukom UN-a (priopćenje za medije, 14. lipnja 2018.)

Ministri i ministrice unutarnjih poslova raspravljali su o trenutačnom stanju i daljnjim koracima u vezi s nizom pitanja povezanih s migracijama. Razmotrili su načine za jačanje tekućeg rada u različitim područjima, uključujući:

• potporu agencijama EU-a
• stalno poštovanje izjave EU-a i Turske
• pružanje dostatnih sredstava Uzajamnom fondu EU-a za Afriku
• potporu partnerima duž zapadnobalkanske rute.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 4. i 5. lipnja 2018.

Vijeće je Europskoj investicijskoj banci dalo zeleno svjetlo za veće kreditiranje projekata izvan EU-a namijenjenih rješavanju pitanja migracija. Iznos od 3,7 milijardi eura namijenjen je projektima u javnom i privatnom sektoru s ciljem hvatanja ukoštac s temeljnim uzrocima migracija.

• Europska investicijska banka Vijeće odobrilo dodatnih 3,7 milijardi eura za rješavanje pitanja migracija (priopćenje za medije, 27. veljače 2018.)

Europsko vijeće održalo je raspravu o vanjskim i unutarnjim dimenzijama migracijske politike EU-a. Procijenilo je što je u posljednje dvije godine funkcioniralo, a što nije, te raspravljalo o tome kako ojačati tu politiku.

Čelnici i čelnice EU-a ujedno su rekli da će do lipnja 2018. nastojati postići dogovor o reformi Dublinskog sustava. Rasprava se temeljila na napomeni koju je predsjednik Tusk poslao uoči sastanka na vrhu.

• Sastanak Europskog vijeća 14. i 15. prosinca 2017.

Veleposlanici EU-a postigli su dogovor o mandatu za pregovore o nacrtu pravila za kvalifikaciju podnositelja zahtjeva za azil i bolje životne uvjete za tražitelje azila diljem EU-a. Predsjedništvo će sada započeti pregovore s Europskim parlamentom.

• Uvjeti prihvata za tražitelje azila: Vijeće postiglo dogovor o mandatu za pregovore (priopćenje za medije, 29. studenoga 2017.)

Vijeće je donijelo uredbu o sustavu ulaska/izlaska i uredbu o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama u vezi sa sustavom ulaska/izlaska.

U taj sustav unosit će se informacije o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja te odbijanju ulaska državljanima trećih zemalja koji prelaze vanjske granice schengenskog područja.

• Sustav ulaska/izlaska: konačno donošenje u Vijeću (priopćenje za medije, 20. studenoga 2017.)

Veleposlanici EU-a postigli su dogovor o mandatu za pregovore o uredbi kojom se uspostavlja okvir EU-a za preseljenje radi prihvata tražitelja azila.

Nacrtom uredbe želi se:

• osigurati zakonite i sigurne putove ulaska u EU
• osigurati zajednička pravila za preseljenje i humanitarni prihvat
• pomoći u smanjenju pritiska na zemlje koje nisu članice EU-a, a u koje je raseljen velik broj tražitelja azila.

• Okvir EU-a za preseljenje: Vijeće spremno započeti pregovore (priopćenje za medije, 15. studenoga 2017.)

Čelnici EU-a dogovorili su se da će ponuditi snažniju potporu suradnji Italije s Libijom te primjerena financijska sredstva za projekte povezane s migracijama u sjevernoj Africi. „Konkretne rezultate trebali bismo vidjeti u sljedećih nekoliko tjedana”, izjavio je predsjednik Tusk nakon sastanka.

Ujedno su obećali da će na sastanku na vrhu u prosincu nastaviti razgovore o reformi Dublinskog sustava, kako bi se u prvoj polovici 2018. o tome mogao postići konsenzus.

• Europsko vijeće, 19. i 20. listopada 2017.

Vijeće je produljilo mandat operacije EUNAVFOR MED Sophia do 31. prosinca 2018. Vijeće je ujedno izmijenilo mandat operacije s ciljem:

• uspostave mehanizma praćenja novaka kako bi se osigurala dugoročna učinkovitost u osposobljavanju libijske obalne straže
• provođenja novih aktivnosti nadzora i prikupljanja informacija o nezakonitom izvozu nafte iz Libije
• poboljšanja mogućnosti za razmjenu informacija o trgovanju ljudima s agencijama država članica za izvršavanje zakonodavstva, FRONTEX-om i EUROPOL-om.

• Operacija EUNAVFOR MED Sophia: produljen mandat do 31. prosinca 2018. (priopćenje za medije, 25. srpnja 2017.)

Veleposlanici EU-a potvrdili su dogovor malteškog predsjedništva i Europskog parlamenta postignut 29. lipnja o političkim pitanjima u vezi s prijedlogom sustava ulaska/izlaska i prijedlogom izmjene Zakonika o schengenskim granicama u pogledu sustava ulaska/izlaska.

Time će se otvoriti put sveobuhvatnom dogovoru nakon što se riješe preostala tehnička pitanja.

U taj će se sustav unositi informacije o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja te odbijanju ulaska državljanima trećih zemalja koji prelaze vanjske granice schengenskog područja.

• Sustav ulaska/izlaska: Vijeće potvrdilo dogovor predsjedništva i Europskog parlamenta o glavnim političkim odredbama (priopćenje za medije, 30. lipnja 2017.)

Predstavnici malteškog predsjedništva i predstavnici Europskog parlamenta postigli su opći politički dogovor ad referendum o svih dvanaest poglavlja uredbe o Agenciji Europske unije za azil.

Dogovor uskoro još mora potvrditi Coreper, nakon daljnje obrade uvodnih izjava. Nadalje, tim dogovorom nisu obuhvaćeni određeni dijelovi teksta koji su povezani s drugim zakonodavnim prijedlozima iz paketa za reviziju zajedničkog europskog sustava azila s obzirom na to da ti drugi prijedlozi još nisu dovršeni.

• Agencija EU-a za azil: predsjedništvo i Europski parlament postigli opći politički dogovor (priopćenje za medije, 29. lipnja 2017.)

Čelnici EU-a pozvali su na daljnje djelovanje radi suzbijanja priljeva nezakonitih migranata iz Libije u Italiju duž srednjosredozemne rute. Poseban su naglasak stavili na:

• pružanje dodatnog osposobljavanja i opreme libijskoj obalnoj straži
• bližu suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita
• daljnje napore na povećanju stope vraćanja.

Izjavili su da bi trebalo hitno uspostaviti sporazume o ponovnom prihvatu sa zemljama koje nisu članice EU-a. Čelnici EU-a ujedno su ponovno istaknuli potrebu za reformom zajedničkog sustava azila.

• Europsko vijeće 22. i 23. lipnja 2017.

Ministri su usvojili zaključke Vijeća kako bi potvrdili da djeca migranti imaju pravo na zaštitu u skladu s relevantnim odredbama prava EU-a, uključujući Povelju EU-a o temeljnim pravima, i s međunarodnim pravom o pravima djeteta.

U 2015. i 2016. 30 % podnositelja zahtjeva za azil u EU-u bili su djeca, od kojih su mnoga putovala bez obitelji.

• Zaključci Vijeća o zaštiti djece migranata

Vijeće je dopustilo privremeno produljenje nadzora unutarnjih granica u iznimnim okolnostima. Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška mogu produljiti razmjeran privremeni nadzor određenih dijelova svojih granica za najviše šest mjeseci.

• Schengenski prostor: Vijeće preporučilo produljenje nadzora unutarnjih granica na razdoblje od najviše šest mjeseci

Vijeće je donijelo preporuku o produljenju privremenog nadzora unutarnjih granica u iznimnim okolnostima. Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška trebale bi produljiti razmjeran privremeni nadzor određenih dijelova svojih granica za najviše tri mjeseca.

• Schengenski prostor: Vijeće preporučilo produljenje nadzora unutarnjih granica

Tijekom neformalnog sastanka na vrhu čelnici EU-a usvojili su Izjavu iz Malte koja je usmjerena na mjere za suzbijanje priljeva migranata duž srednjosredozemne rute te hvatanje ukoštac s poslovnim modelom krijumčara ljudi. Posebno, 28 šefova država ili vlada dogovorilo se o jačanju suradnje s Libijom, iz koje je 2016. stiglo 90 % migranata.

• Izjava iz Malte članova Europskog vijeća o vanjskim aspektima migracija: rješavanje pitanja srednjosredozemne rute, 3. veljače 2017.

Snage za brzu reakciju sastoje se od 1500 službenika iz država članica EU-a i zemalja pridruženih Schengenu. Oni će u kriznoj situaciji biti odmah stavljeni na raspolaganje Frontexu, koji ih može rasporediti u roku od pet radnih dana.

• Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu osnovala snage za brzu reakciju

Odbor stalnih predstavnika (Coreper) potvrdio je kompromisni tekst dogovoren s Europskim parlamentom o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama s ciljem pooštravanja kontrola na vanjskim granicama pregledima relevantnih baza podataka.

• Zakonik o schengenskim granicama: dogovor o pooštravanju kontrola na vanjskim granicama

Ministri su raspravljali o nedostacima u provedbi različitih mjera u području migracija koje su dosad donesene. Posebice su se obvezali na povećanje broja stručnjaka koje države članice osiguravaju agencijama (osobito EASO-u).

Vijeće se ujedno bavilo i reformom zajedničkog europskog sustava azila, pri čemu su ministri podržali trostrani pristup koji je predsjedništvo predložilo.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 13. i 14. listopada 2016.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu službeno je uspostavljena 6. listopada 2016. Agencija je uspostavljena na graničnom prijelazu Kapitan Andreevo na bugarskoj vanjskoj granici s Turskom.

„Drastično mijenjamo situaciju na svojim vanjskim granicama. To je konkretan ishod zajedničkih obveza preuzetih u okviru Plana iz Bratislave, ali i odraz jedinstva među državama članicama”, izjavio je slovački premijer i obnašatelj dužnosti rotirajućeg predsjedanja Vijećem Robert Fico. „To će nam pomoći da se vratimo Schengenu”, dodao je.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pomno će pratiti vanjske granice EU-a i surađivati s državama članicama kako bi se potencijalne sigurnosne prijetnje vanjskim granicama EU-a brzo uočile i uklonile.

Vijeće je dalo konačno odobrenje za europsku graničnu i obalnu stražu. Njezina je glavna uloga pridonijeti osiguravanju integriranog upravljanja vanjskim granicama. Osigurat će učinkovito upravljanje migracijskim tokovima i visoku razinu sigurnosti za EU.

• Europska granična i obalna straža: konačno odobrenje

Politički i sigurnosni odbor ovlastio je operaciju EUNAVFOR MED Sophia da započne dvije dodatne popratne zadaće:

• obuku libijske obalne straže i mornarice
• doprinos provedbi embarga UN-a na oružje na otvorenome moru uz obalu Libije.

• Operacija EUNAVFOR MED Sophia ovlaštena započeti dvije popratne zadaće

Vijeće je produljilo mandat misije EUCAP Sahel Niger do 15. srpnja 2018. Vijeće je također prilagodilo mandat misije kako bi se nigerskim vlastima pomoglo u razvoju politika, tehnika i procedura za bolji nadzor nad nezakonitim migracijama.

• Misija EUCAP Sahel Niger: misija produljena, dogovoren proračun i izmijenjen mandat

Europska komisija predstavila je drugi niz prijedloga za reformu zajedničkog europskog sustava azila te prijedlog za uspostavu zajedničkog okvira EU-a za preseljenje.

• Dovršetak reforme zajedničkog europskog sustava azila
• Jačanje pravnih mogućnosti: Komisija predlaže uspostavljanje zajedničkog okvira EU-a za preseljenje

Odbor stalnih predstavnika (Coreper) potvrdio je kompromisni tekst o kojem je postignut dogovor s Europskim parlamentom u pogledu predložene uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Europska granična i obalna straža sastojat će se od Europske agencije (postojeća agencija Frontex sa širim zadaćama) i nacionalnih tijela zemalja schengenskog prostora odgovornih za upravljanje granicama.

• Europska granična i obalna straža: Vijeće potvrdilo dogovor s Parlamentom

Vijeće je produljilo mandat operacije EUNAVFOR MED Sophia za godinu dana, odnosno do 27. srpnja 2017. Usto ga je proširilo dodavanjem dvaju popratnih zadaća:

• obuke libijske obalne straže i mornarice
• doprinosa provedbi embarga UN-a na oružje na otvorenome moru uz obalu Libije.

• Operacija EUNAVFOR MED Sophia: mandat produljen za godinu dana i proširen dvjema novim zadaćama

Ministri su razgovarali o aktualnom stanju, a posebno su se osvrnuli na provedbu Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka te migracijske tokove na središnjem Sredozemlju. Ponovno su istaknuli da bi trebalo pojačati aktivnosti vraćanja iz Grčke u Tursku. Države sudionice pozvane su da ubrzaju preseljenje sirijskih izbjeglica iz Turske te premještanje tražitelja azila iz Grčke i Italije.

Vijeće je donijelo odluku kojom se obveze Švedske u vezi s premještanjem osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke želi obustaviti na godinu dana. Vijeće je usto usvojilo zaključke o vraćanju i ponovnom prihvatu.

• Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 9. i 10. lipnja 2016.

Europska komisija predstavila je komunikaciju za okvir za partnerstvo s trećim zemljama.

• Komunikacija Komisije o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa

Komisija je predstavila i prijedlog direktive o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika.

• Prijedlog Komisije o reformi sustava „plave karte” za visokokvalificirane radnike iz trećih zemalja

Skupina G7 pozvala je na globalan odgovor na migracijsku i izbjegličku krizu. Čelnici su se obvezali na povećanje globalne pomoći kako bi se zadovoljile potrebe izbjeglica i njihovih zajednica domaćina. Pozvali su financijske institucije i bilateralne donatore da pojačaju svoju pomoć. Usto su odlučili unaprijediti zakonite migracijske kanale te podržali uspostavu programa preseljenja.

• Cjelovita izjava čelnika skupine G7 sa sastanka na vrhu skupine G7 u Japanu 26. i 27. svibnja 2016.
• Sastanak na vrhu skupine G7 u Japanu 26. i 27. svibnja 2016.

Ministri su održali raspravu o vanjskim aspektima migracija. Preispitali su provedbu Akcijskog plana iz Vallette i izjavu EU-a i Turske.

Vijeće je usvojilo zaključke o operaciji EUNAVFOR MED Sophia, kojima se mandat te operacije produljuje za jednu godinu te dodaju dvije popratne zadaće.

• Zaključci Vijeća o vanjskim aspektima migracija
• Zaključci Vijeća o operaciji EUNAVFOR MED Sophia
• Vijeće za vanjske poslove 23. svibnja 2016.

Ministri unutarnjih poslova razmijenili su mišljenja o trenutačnoj situaciji. Posebnu pažnju posvetili su provedbi Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka i migracijskim tokovima na središnjem Sredozemlju.

Države sudionice pozvane su da ubrzaju preseljenje sirijskih izbjeglica iz Turske i premještanje tražitelja azila iz Grčke i Italije u skladu s postojećim odlukama.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 20. svibnja 2016.

Vijeće je donijelo provedbenu odluku o utvrđivanju preporuke kojom se omogućuje nastavak privremenog nadzora unutarnjih granica u iznimnim okolnostima. Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška trebale bi zadržati razmjeran privremeni nadzor na posebnim dijelovima svoje državne granice u razdoblju od najviše šest mjeseci.

• Vijeće donijelo preporuku za nastavak nadzora unutarnjih granica

Ministri su se usredotočili na provedbu Akcijskog plana iz Vallette i Kriznog uzajamnog fonda za Afriku. Također su preispitali trenutačno stanje u vezi s dijalozima na visokoj razini s partnerskim zemljama.

Vijeće je raspravljalo o najboljem načinu pružanja potpore raseljenim osobama i izbjeglicama u dugotrajnim krizama.

• Vijeće za vanjske poslove (razvoj) 12. svibnja 2016.

Europska komisija predstavila je niz prijedloga za reformu zajedničkog europskog sustava azila.

• Prema održivom i poštenom zajedničkom europskom sustavu azila

Komisija je ujedno predstavila prijedlog provedbene odluke Vijeća o utvrđivanju preporuke za nastavak privremenog nadzora unutarnjih granica u iznimnim okolnostima.

Ministri unutarnjih poslova razmotrili su napredak ostvaren u provedbi postojećih mjera. Ujedno su potvrdili da treba ubrzati provedbu Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016.

Ministri su upoznati s napretkom ostvarenim u vezi s nacrtom uredbe o europskoj graničnoj straži.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 21. travnja 2016.

Ministri su raspravljali o vanjskim aspektima migracija. Ocijenili su napredak u provedbi mjera obuhvaćenih izjavom EU-a i Turske te preispitali inicijative poduzete na srednjosredozemnoj ruti. Također su istaknuli mjere za borbu protiv trgovaca ljudima i krijumčara te potporu EU-a Africi.

• Vijeće za vanjske poslove 18. i 19. travnja 2016.

Odbor stalnih predstavnika postigao je dogovor o pregovaračkom stajalištu Vijeća u vezi s predloženom uredbom o europskoj graničnoj straži. Čim Europski parlament donese svoje stajalište, predsjedništvo će započeti pregovore s ciljem postizanja političkog dogovora do kraja lipnja 2016.

Glavni je cilj europske granične straže kao zajedničku odgovornost osigurati i provesti europsko integrirano upravljanje granicama na vanjskim granicama EU-a. Ona bi se sastojala od Europske agencije za graničnu stražu i nacionalnih tijela zaduženih za upravljanje granicama.

• Europska granična straža: Vijeće je spremno za pregovore s Parlamentom

Nakon Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka Europska komisija podnijela je prijedlog o izmjeni odluke Vijeća o premještanju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke. Tim bi se prijedlogom 54 000 mjesta koja još nisu dodijeljena stavilo na raspolaganje za potrebe preseljenja Sirijaca iz Turske u EU.

• Prijedlog odluke o izmjeni odluke Vijeća od 22. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke

Europsko vijeće nastavilo je s raspravom o sveobuhvatnoj strategiji za rješavanje migracijske krize.

Na sastanku održanom 18. ožujka čelnici EU-a i Turske postigli su dogovor kojim se želi zaustaviti tok nezakonitih migracija u Europu preko Turske, prekinuti model poslovanja krijumčara ljudi te migrantima ponuditi alternativu ugrožavanju vlastitih života.

• Europsko vijeće 17. i 18. ožujka 2016.
• Izjava EU-a i Turske 18. ožujka 2016.
• Zaključci Europskog vijeća 17. i 18. ožujka 2016.

Vijeće prihvatilo nacrt izmjene proračuna koji je Komisija predložila 9. ožujka 2016. Vijeće je pristalo staviti na raspolaganje 100 milijuna eura u obvezama i 80,2 milijuna eura u plaćanjima iz proračuna EU-a za 2016. kako bi se pružila potpora Grčkoj i drugim državama članicama preopterećenima izbjegličkom krizom.

Nacrt izmjene proračuna sada treba odobriti Europski parlament.

Vijeće je 15. ožujka donijelo uredbu kojom će se EU-u omogućiti da Grčkoj i drugim pogođenim državama članicama pomogne u rješavanju teške humanitarne situacije uzrokovane migracijskom krizom. Cilj humanitarne pomoći EU-a jest izbjeglicama osigurati hranu, sklonište, vodu, lijekove i druge osnovne potrepštine.

• Izbjeglička kriza: Vijeće osnovalo mehanizam za hitnu potporu

Ministri su raspravljali o trenutačnom stanju i provedbi izjave koju su čelnici EU-a dogovorili 7. ožujka. Isto tako, predsjedništvo ih je izvijestilo o trenutačnom stanju u vezi s prijedlogom uredbe o uspostavljanju europske granične i obalne straže.

Vijeće je usvojilo zaključke o krijumčarenju migranata. Također je donijelo provedbenu odluku o privremenoj suspenziji premještanja 30 % podnositelja zahtjeva dodijeljenih Austriji Odlukom 2015/1601.

• Zaključci Vijeća o krijumčarenju migranata
• Provedbena odluka Vijeća o privremenoj suspenziji premještanja 30 % podnositelja zahtjeva dodijeljenih Austriji Odlukom 2015/1601

Vijeće je postiglo dogovor o mehanizmu hitne potpore za krizu unutar EU-a. Time će se EU-u omogućiti da Grčkoj i drugim pogođenim državama članicama pomogne u rješavanju teške humanitarne situacije uzrokovane migracijskom krizom. Cilj humanitarne pomoći EU-a jest izbjeglicama osigurati hranu, sklonište, vodu, lijekove i druge osnovne potrepštine.

Prijedlog će biti predstavljen na sastanku Vijeća za opće poslove 15. ožujka radi formalnog donošenja.

• Izbjeglička kriza: Vijeće pokazalo solidarnost s Grčkom odobravanjem hitne potpore

Čelnici EU-a održali su sastanak s Turskom kako bi ojačali suradnju u vezi s migracijskom krizom. Založili su se za potpunu i brzu provedbu akcijskog plana EU-a i Turske te smanjenje broja nezakonitih ulazaka iz Turske u Grčku.

Razgovarali su i o novim prijedlozima za rješavanje krize. Predsjedniku Tusku povjerena je njihova detaljna razrada prije sljedećeg sastanka Europskog vijeća.

• Sastanak šefova država ili vlada EU-a s Turskom 7. ožujka 2016.
• Izjava šefova država ili vlada EU-a 7. ožujka 2016.

Komisija je predstavila prijedlog uredbe Vijeća o stvaranju instrumenta hitne potpore za izvanredne situacije unutar EU-a. Time bi se omogućilo pružanje humanitarne pomoći kao odgovor na velike krize koje utječu na države članice, uključujući trenutačnu migracijsku krizu.

• Prijedlog uredbe Vijeća o pružanju hitne potpore unutar EU-a

Ministri su raspravljali o trenutačnoj migracijskoj krizi i ponovno istaknuli potrebu za zajedničkim europskim rješenjem. Usmjerili su se na postignuti napredak u provedbi postojećih mjera, na suradnju s Turskom i na zapadnobalkansku rutu.

Vijeće se također osvrnulo na trenutačno stanje prijedloga o europskoj graničnoj i obalnoj straži.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 25. veljače 2016.

Čelnici EU-a usvojili su zaključke o migracijskoj krizi. Usredotočili su se na potrebu za postizanjem europskog konsenzusa o migracijama te na provedbu već donesenih odluka. Istaknuli su potrebu ostvarivanja napretka u vezi s:

• provedbom akcijskog plana EU-a i Turske
• pružanjem humanitarne pomoći izbjeglicama, među ostalim na zapadnom Balkanu
• osiguravanjem potpune funkcionalnosti žarišnih točaka
• provedbom odluka o premještanju, vraćanju i ponovnom prihvatu
• poboljšanjem upravljanja vanjskim granicama
• ponovnom uspostavom normalnog funkcioniranja schengenskog područja.

• Europsko vijeće 18. i 19. veljače 2016.

Vijeće je donijelo preporuku o rješavanju ozbiljnih nedostataka utvrđenih tijekom evaluacije primjene schengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama u Grčkoj. Preporukom se Grčkoj predlaže korektivno djelovanje kako bi uklonila te nedostatke.

• Preporuka o uklanjanju ozbiljnih nedostataka utvrđenih tijekom evaluacije primjene schengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama u Grčkoj 2015.
• Schengenska evaluacija za Grčku: Vijeće donijelo preporuku za uklanjanje nedostataka u upravljanju vanjskim granicama

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pridružio se svjetskim čelnicima na konferenciji u Londonu kako bi objavio doprinos EU-a za pomoć sirijskom narodu za 2016. u iznosu od tri milijarde eura. Time je obuhvaćen narod u Siriji te izbjeglice i zajednice koje su ih udomile u susjednim zemljama.

• EU se na konferenciji u Londonu obvezao izdvojiti više od tri milijarde eura za Sirijce
• Govor predsjednika Donalda Tuska na konferenciji o potpori Siriji i regiji održanoj u Londonu

Države članice postigle su dogovor o financiranju u iznosu od tri milijarde eura u okviru instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj. Time će EU moći pružiti dodatnu humanitarnu pomoć izbjeglicama u Turskoj i zajednicama domaćinima.

• Instrument za izbjeglice u Turskoj: države članice dogovorile detalje financiranja

Vijeće je zaključilo da su ispunjeni svi uvjeti da operacija EUNAVFOR MED Sophia provede Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2240 na otvorenome moru. Rezolucijom se povećavaju ovlasti operacije Sophia za poduzimanje mjera za suzbijanje krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima na državnom području Libije i uz njezinu obalu, u skladu s drugom fazom operacije (na otvorenome moru). Druga faza počela je 7. listopada 2015.

• Odluka Političkog i sigurnosnog odbora o provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2240 od 20. siječnja 2016.
• Donošenje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2240

Ministri su ujedno raspravljali o stajalištu EU-a uoči donatorske konferencije za Siriju koja će se održati u Londonu 4. veljače 2016. Cilj je konferencije riješiti dugoročne ekonomske potrebe izbjeglica u regiji i povećati financiranje za većinu pogođenih zemalja.

Europsko vijeće razmotrilo je provedbu odluka donesenih na prethodnim sastancima i postiglo dogovor o ubrzanju djelovanja u vezi s:

• radom žarišnih točaka
• provedbom odluka o premještanju i vraćanju
• kontrolom vanjskih granica EU-a
• suradnjom sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama.

Čelnici EU-a od Vijeća su zatražili i da brzo razmotri prijedlog Europske komisije o jačanju vanjskih granica EU-a objavljen 15. prosinca.

• Zaključci o migracijama – sastanak Europskog vijeća (17. prosinca 2015.)
• Europsko vijeće 17. i 18. prosinca 2015.

U sklopu Europskog migracijskog programa Europska komisija predstavila je paket prijedloga čiji su cilj osiguranje vanjskih granica EU-a i učinkovitije upravljanje migracijama.

• Paket prijedloga Europske komisije s ciljem osiguravanja europskih vanjskih granica (Europska komisija – priopćenje za medije)

Komisija je također predstavila:

• Preporuku za dobrovoljni humanitarni program prihvata s Turskom za izbjeglice iz Sirije (Europska komisija – priopćenje za medije)
• Prijedlog privremene suspenzije obveza Švedske u okviru mehanizma premještanja EU-a (Europska komisija – priopćenje za medije)

Ministri pravosuđa primili su na znanje izvješće o napretku u provedbi aktivnosti povezanih s pravosudnom suradnjom i borbom protiv ksenofobije.

Ministri unutarnjih poslova održali su raspravu o provedbi prethodno dogovorenih mjera i aktivnosti potrebnih za jačanje Schengenskog područja.

• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 3. i 4. prosinca 2015.

EU i Turska usvojili su zajednički akcijski plan za rješavanje izbjegličke krize nastale uslijed situacije u Siriji.

EU i države članice povećat će svoj politički i financijski angažman  kako bi se spriječio migracijski tok koji preko Turske stiže u EU. EU se obvezao osigurati početnih tri milijarde eura dodatnih sredstava kako bi se pomoglo Turskoj da poboljša situaciju sirijskih izbjeglica trenutačno u zemlji.

Akcijski plan također obuhvaća jačanje suradnje u pogledu migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita.

Nadalje, sporazum o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske u potpunosti će se primjenjivati od lipnja 2016. EU i Turska također namjeravaju dovršiti postupak liberalizacije viznog režima za turske građane u schengenskom prostoru do listopada 2016.

• Sastanak šefova država ili vlada s Turskom – Izjava EU-a i Turske 29. studenoga 2015.
• Sastanak šefova država ili vlada Europske unije s Turskom 29. studenoga 2015.

Integracija migranata bila je nit vodilja tijekom rasprava u okviru četiriju zasjedanja Vijeća. Ministri su posebnu pozornost posvetili:

• ulozi politike za mlade i rada s mladima s obzirom na migracije
• strategijama obrazovanja i osposobljavanja s ciljem integracije nedavno pristiglih migranata i osoba migrantskog podrijetla
• ulozi međukulturnog dijaloga s ciljem poboljšanja uzajamnog razumijevanja između migranata i zemalja domaćina
• obrazovnom potencijalu sporta s ciljem pružanja pomoći mladima u nepovoljnom položaju, uključujući migrante.

• Sastanak Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport 23. i 24. studenoga 2015.

Ministri su se usredotočili na daljnje djelovanje nakon konferencije na visokoj razini o zapadnobalkanskoj ruti (8. listopada) i sastanka na vrhu u Valletti o migracijama (11. i 12. studenoga). Pozdravili su rasprave s afričkim partnerima u Valletti. U pogledu zapadnobalkanske i istočne rute obuhvatili su suradnju s Turskom, Libanonom i Jordanom.

• Vijeće za vanjske poslove 16. i 17. studenoga 2015.

Šefovi država ili vlada EU-a sastali su se s partnerima iz afričkih zemalja kako bi raspravljali o pitanjima migracija. Dogovorili su akcijski plan usmjeren na pet prioritetnih područja:

• rješavanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja
• poboljšanje rada u pogledu promicanja i organizacije zakonitih migracijskih kanala
• unapređivanje zaštite migranata i tražitelja azila
• hvatanje ukoštac s problemom iskorištavanja migranata i trgovanja njima
• poboljšanje suradnje u pogledu vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije.

• Sastanak na vrhu u Valletti 11 i 12. studenoga 2015. – akcijski plan
• Sastanak na vrhu u Valletti 11 i 12. studenoga 2015. – politička izjava
• Sastanak na vrhu u Valletti o migracijama 11. i 12. studenoga 2015.

Čelnici EU-a raspravljali su o najnovijim događajima u vezi s migracijskom krizom te o načinima ubrzanja provedbe mjera dogovorenih u rujnu i listopadu. U svojim su se raspravama posebno usredotočili na suradnju s Turskom.

Predsjednik Tusk također je opet istaknuo potrebu da EU ponovno preuzme kontrolu svojih vanjskih granica te djelotvorno provodi registraciju migranata.

• Izjava za medije predsjednika Donalda Tuska nakon neformalnog sastanka šefova država ili vlada EU-a
• Neformalni sastanak šefova država ili vlada EU-a 12. studenoga 2015.

Ministri su usvojili zaključke u kojima se utvrđuju daljnje mjere za rješavanje izbjegličke i migracijske krize. Usmjereni su na:

• ubrzanje postojećeg procesa premještanja
• jačanje vanjskih granica EU-a
• borbu protiv trgovanja ljudima i krijumčarenja ljudi
• poboljšanje politike vraćanja i ponovnog prihvata.

Vijeće je podržalo odluku predsjedništva da unaprijedi razinu aktivacije integriranog političkog odgovora na krize u potpunu aktivaciju.

• Zaključci Vijeća o mjerama za rješavanje izbjegličke i migracijske krize
• Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 9. studenoga 2015.

Luksemburško predsjedništvo odlučilo je pokrenuti integrirane aranžmane za politički odgovor na krize (IPCR) u vezi s načinom razmjene informacija. Od država članica i institucija EU-a zahtijeva se da putem zajedničke mrežne platforme neprestano razmjenjuju ažurirane informacije o stanju na terenu. Komisija i ESVD obavljat će redovitu integriranu analizu dostavljenih informacija.

Cilj je praćenje razvoja migracijskih tokova, podrška donošenju odluka i bolja provedba dogovorenih mjera.

• Migracijska kriza: aktiviranjem IPCR-a predsjedništvo Vijeća EU-a pospješuje razmjenu informacija među državama članicama

Ministri EU-a održali su temeljitu raspravu o migracijama, pri čemu su se usredotočili na razvojnu suradnju. Dogovorili su da će pojačati suradnju s trećim zemljama kako bi riješili zajedničke izazove s kojima se trenutačno suočavaju Europa i njezine partnerske zemlje.

• Vijeće za vanjske poslove 26. listopada 2015.

Čelnici koji predstavljaju Albaniju, Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju postigli su dogovor o akcijskom planu od 17 točaka čiji je cilj poboljšati suradnju među zemljama duž zapadnobalkanske migracijske rute kako bi se uhvatili ukoštac s izbjegličkom krizom u regiji.

• Izjava čelnika nakon sastanka o izbjegličkim tokovima duž zapadnobalkanske rute

Čelnici EU-a postigli su dogovor o nizu prioriteta:

• suradnji sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama: pozdravili su dogovor o zajedničkom akcijskom planu EU-a i Turske te su dogovorili postizanje konkretnih operativnih mjera na predstojećem sastanku na vrhu u Valetti
• jačanju vanjskih granica EU-a: među ostalim integriranim sustavom upravljanja granicama koji će nadilaziti trenutačni Frontexov mandat te dodavanjem nekoliko stotina dodatnih službenika graničnog nadzora za osiguravanje žarišnih točaka u Grčkoj i Italiji
• povratku i ponovnom prihvatu: poboljšati provedbu u okviru postojećeg zakonodavstva i sporazumâ te ojačati ulogu Frontexa.

• Europsko vijeće 15. listopada 2015.
• Zaključci Europskog vijeća 15. listopada 2015.
• Izbjeglička kriza: izvješće o napretku u provedbi prioritetnih mjera (Europska komisija)

Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljali su o vanjskim aspektima migracija. Vijeće je usvojilo zaključke koje treba uključiti u rasprave na sastanku Europskog vijeća 15. listopada.

• Zaključci Vijeća o migracijama 12. listopada 2015.
• Sastanak Vijeća za vanjske poslove 12. listopada 2015.

Vijeće je raspravljalo o budućem upravljanju vanjskim granicama EU-a te je usvojilo zaključke o budućnosti politike vraćanja.

• Zaključci Vijeća o budućnosti politike vraćanja 8. listopada 2015.
• Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 8. i 9. listopada 2015.

Ministri unutarnjih i vanjskih poslova EU-a sastali su se s kolegama iz Turske, Libanona, Jordana i zemalja zapadnog Balkana. Prisustvovale su i pridružene zemlje Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island.

Cilj je konferencije pojačati sudjelovanje svih partnera, povećati solidarnost i osigurati pravilno upravljanje izbjegličkim i migracijskim tokovima. Na konferenciji je usvojena deklaracija.

• Izjava s konferencije na visokoj razini o istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj ruti
• Konferencija o istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj ruti 8. listopada 2015.

Politički i sigurnosni odbor postigao je dogovor o tome da prvi korak druge faze operacije protiv krijumčara ljudi počne 7. listopada 2015. Time će se, u okviru međunarodnog prava, omogućiti provođenje ukrcavanja, pretrage, zapljene i preusmjeravanja sumnjivih plovila na otvorenome moru.

Dogovoreno je i da se operacija preimenuje u „Sophia”, prema imenu djevojčice rođene na brodu koji je sudjelovao u operaciji.

• EUNAVFOR Med: EU se slaže sa započinjanjem aktivne faze operacije protiv krijumčara ljudi i njezinim preimenovanjem u „Operaciju Sophia”

Čelnici EU-a postigli su dogovor o nizu prioriteta za djelovanje:

• zadovoljavanju hitnih potreba izbjeglica pružanjem pomoći UNHCR-u, Svjetskom programu za hranu, Libanonu, Jordanu, Turskoj i drugim zemljama
• pomaganju zemljama zapadnog Balkana da se nose s izbjegličkim tokovima
• otklanjanju glavnih uzroka nezakonitih migracija u Africi
• rješavanju situacije na vanjskim granicama EU-a
• potpori najizloženijim državama članica uspostavom žarišnih točaka te osiguravanjem premještanja i vraćanja.

Također su raspravljali o tome kako riješiti dugoročne migracijske izazove te su pozvali na obnavljanje diplomatskih napora u vezi sa Sirijom i Libijom.

• Izjava – neformalni sastanak šefova država ili vlada 23. rujna 2015.
• Neformalni sastanak čelnika država ili vlada 23. rujna 2015.

Vijeće je donijelo odluku o uspostavi privremenog i iznimnog mehanizma premještanja iz Italije i Grčke u druge države članice. Taj mehanizam primjenjivat će se na 120 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita.

• Odluka Vijeća o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke
• Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 22. rujna 2015.

Vijeće je donijelo konačnu odluku o uspostavi privremenog i iznimnog mehanizma premještanja iz Italije i Grčke u druge države članice. Taj mehanizam primjenjivat će se na 40 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita.

Predsjedništvo je izradilo skup zaključaka u kojima je izložen plan djelovanja za rješavanje migracijske krize.

• Postignut dogovor Vijeća o premještanju 40 000 izbjeglica iz Grčke i Italije
• Pročitajte cjeloviti tekst zaključaka predsjedništva
• Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 14. rujna 2015.

Vijeće je usvojilo pozitivnu ocjenu te je postiglo dogovor o tome da su ispunjeni uvjeti za prelazak na prvi korak druge faze. Ta je ocjena jedan od službenih koraka potrebnih u postupku prelaska na drugu fazu operacije na otvorenom moru.

• EUNAVFOR Med: Vijeće usvojilo pozitivnu ocjenu uvjeta za prelazak na prvi korak druge faze na otvorenom moru

S ciljem ispunjavanja Europskog migracijskog programa predstavljenog u svibnju Europska komisija iznijela je drugi paket prijedloga za rješavanje izbjegličke krize:

• prijedlog hitnog premještanja za 120 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz zemalja pod najvećim pritiskom
• trajni mehanizam premještanja za sve države članice
• zajednički europski popis sigurnih zemalja podrijetla
• učinkovitija politika vraćanja
• upute o pravilima o javnoj nabavi za mjere potpore izbjeglicama
• mjere za rješavanje vanjske dimenzije izbjegličke krize
• uzajamni fond za Afriku.

• Paket prijedloga Europske komisije za rješavanje izbjegličke krize (Europska komisija – priopćenje za medije)

Ministri unutarnjih poslova postigli su dogovor o doprinosu svake države članice premještanju i preseljenju osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, čime se dolazi do ukupnog broja od 54 760 osoba.

Također su usvojili zaključke o određivanju određenih trećih zemalja kao sigurnih zemalja podrijetla.

• Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 20. srpnja 2015.

Na temelju programa Komisije te rasprava u Vijeću čelnici EU-a postigli su dogovor o nizu mjera kojima su obuhvaćena sljedeća područja:

• premještanje i preseljenje
• vraćanje i ponovni prihvat
• suradnja s trećim zemljama.

• Zaključci Europskog vijeća 25. i 26. lipnja 2015.
• Sastanak Europskog vijeća 25. i 26. lipnja 2015.

Vijeće je pokrenulo EU NAVFOR Med, pomorsku operaciju protiv krijumčara ljudi i trgovaca ljudima na Sredozemlju. Misija se provodi u uzastopnim fazama, pri čemu je prva faza usmjerena na nadzor i procjenu mreža krijumčara ljudi i trgovaca ljudima.

• Vijeće je pokrenulo pomorsku operaciju EU-a s ciljem sprečavanja djelovanja krijumčara ljudi i trgovaca ljudima na Sredozemlju

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk imenovao je veleposlanika Pierrea Vimonta voditeljem priprema za konferenciju EU-a i afričkih zemalja u Valletti.

• Predsjednik Tusk imenuje Pierrea Vimonta osobnim izaslanikom za konferenciju u Valletti 16. lipnja 2015.

Na sastanku Vijeća u lipnju ministri unutarnjih poslova EU-a raspravljali su o različitim aspektima Europskog migracijskog programa koji je predložila Europska komisija te o njegovu provedbenom paketu.

Većina delegacija pozdravila je njegovu sveobuhvatnost i horizontalnost, kao i činjenicu da se njime predlaže kombinacija hitnih mjera za rješavanje trenutačne krize i dugoročnih mjera koje bi trebale dovesti do uspostave istinske europske migracijske politike.

• Sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 15. i 16. lipnja 2015.

Nakon što je prije dva tjedna predstavljen Europski migracijski program, Europska komisija iznijela je prvi paket mjera za rješavanje migracijske krize:

• prijedlog hitnog premještanja za 40 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke u druge države članice
• preporuku kojom se od država članica traži da iz područja izvan EU-a presele 20 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita
• akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata
• smjernice za uzimanje otisaka prstiju
• javno savjetovanje o budućnosti direktive o plavoj karti.

• Paket prijedloga za rješavanje migracijske krize od 27. svibnja 2015. (Europska komisija – priopćenje za medije)

Nakon izvanrednog sastanka Europskog vijeća 23. travnja Vijeće je ponovno naglasilo potrebu za poboljšanjem rada na poveznicama između migracija i razvoja. Pozvalo je Europsku komisiju i ESVD da izrade konkretne mjere.

• Sastanak Vijeća za vanjske poslove (razvoj) 26. svibnja 2015.

Prema uputama Europskog vijeća Vijeće je postiglo dogovor o uspostavi vojne operacije EU-a, EUNAVFOR Med, s ciljem prekidanja modela poslovanja krijumčara ljudi i trgovaca ljudima na Sredozemlju.

• Vijeće je uspostavilo pomorsku operaciju EU-a kako bi se omelo djelovanje krijumčara ljudi na Sredozemlju

Vijeće se složilo pojačati opseg civilne misije EU-a u Nigeru kako bi podržalo nigerske vlasti u sprečavanju nezakonitih migracija i borbi protiv kaznenih djela povezanih s njima.

• Misija EUCAP Sahel Niger pomoći će u sprečavanju nezakonitih migracija
• EUCAP Sahel Niger (ESVD)

Europska komisija usvojila je Europski migracijski program 13. svibnja 2015. Njime se naglašava potreba za boljim upravljanjem migracijama te ističe da se radi o zajedničkoj odgovornosti.

Programom su obuhvaćeni svi aspekti upravljanja migracijama te se njime na potpuno integriran način razmatraju unutarnji i vanjski aspekti.

Utvrđuju se konkretna djelovanja i mjere u sljedećim četirima područjima:

• smanjenju poticaja za nezakonite migracije
• spašavanju života i osiguravanju vanjskih granica
• snažnoj politici azila
• novoj politici o zakonitim migracijama.

Nakon tragičnih događaja na Sredozemlju u travnju 2015. šefovi država i vlada EU-a složili su se da će uložiti sve napore s ciljem sprečavanja daljnjih pogibija na moru i uhvatiti se ukoštac s temeljnim uzrocima migracija. Odlučili su svoje napore usmjeriti na četiri glavna područja:

• jačanje prisutnosti na moru
• borbu protiv trgovaca ljudima
• sprečavanje nezakonitih migracijskih tokova
• jačanje unutarnje solidarnosti i odgovornosti.

Čelnici EU-a istaknuli su ključnu ulogu komunikacije koju će Komisija objaviti o Europskom migracijskom programu te su pozvali na organizaciju sastanka na vrhu u Valletti s ciljem raspravljanja o pitanjima migracija s afričkim i drugim ključnim zemljama.

Ujedno su pozvali na brzo jačanje operacija Triton i Poseidon, u najmanju ruku utrostručenjem njihovih financijskih sredstava za 2015. i 2016.

• Izvanredni sastanak Europskog vijeća 23. travnja 2015. – izjava