Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, 8. i 9. lipnja 2023.

Najvažniji rezultati

Unutarnji poslovi, 8. lipnja

Azil i migracije

Članovi i članice Vijeća postigli su dogovor o dvama ključnim predmetima u području azila i migracija: Uredbi o upravljanju azilom i migracijama te Uredbi o postupku azila. Ta dva propisa temelji su nove pravedne, učinkovite i dugoročno održive europske migracijske politike i politike azila.

Migracije su zajednički europski izazov i zajednička europska odgovornost. Dogovor koji smo danas postigli velik je korak prema pravednoj i održivoj europskoj migracijskoj politici i politici azila.

Maria Malmer Stenergard, švedska ministrica migracija

Uredbom o postupku azila uspostavlja se zajednički postupak u cijelom EU-u koji države članice moraju slijediti kada osobe zatraže međunarodnu zaštitu. Uredba obuhvaća pravilo o postupku na granici koji omogućuje da se na vanjskim granicama EU-a brzo ocijeni jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni.

Uredba o upravljanju azilom i migracijama trebala bi zamijeniti postojeću Dublinsku uredbu. Svrha je Uredbe o upravljanju azilom i migracijama utvrđivanje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil. Njome se uspostavlja i novi mehanizam za upravljanje migracijama i solidarnost, kojim bi se osigurala ujednačenija raspodjela migranata diljem EU-a.

• Migracijska politika i politika azila EU-a (osnovne informacije)

EU-ov zakonodavni okvir o migracijama i azilu i vanjska dimenzija migracija dvije su strane iste medalje. Komisija i predsjedništvo upoznali su članove i članice Vijeća s trenutačnim stanjem u vezi s vanjskom dimenzijom migracija, što je uključivalo i pitanja poput globalnih migracijskih tokova i suradnje EU-a s vanjskim partnerima radi upravljanja migracijskim pritiscima. Posebna pozornost posvećena je akcijskom planu za zapadnosredozemnu i atlantsku rutu te stanju u Tunisu, Egiptu i Iraku.

Schengensko područje

Članovi i članice Schengenskog vijeća razmijenili su mišljenja o općem stanju schengenskog područja na temelju Komisijine prezentacije o svojem Izvješću o stanju Schengena za 2023. Ministri i ministrice postigli su dogovor o područjima kojima bi u sljedećem ciklusu Schengenskog vijeća u razdoblju 2023. – 2024. trebalo posvetiti posebnu pozornost. To su:

• ukidanje graničnih kontrola s Bugarskom i Rumunjskom
• povećanje učinkovitosti sustava vraćanja
• jačanje suradnje u području izvršavanja zakonodavstva u cilju borbe protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom
• intenzivniji rad na migracijama i upravljanju granicama.

Članovi i članice Schengenskog vijeća razgovarali su i o praćenju bezviznih režima. Ministri i ministrice pozvali su na strateški usmjereniju primjenu vizne politike EU-a. Općenito su pozdravili Komisijin plan da u drugoj polovici ove godine izradi zakonodavni prijedlog o povećanju učinkovitosti mehanizma suspenzije viza. To bi EU-u omogućilo lakše sprečavanje slučajeva zlouporabe bezviznih režima i dovelo bi do znatnog smanjenja nezakonitih migracija u EU koje su posljedica neusklađenosti viznih politika susjednih zemalja na koje se ne primjenjuje obveza posjedovanja vize.

• Schengensko područje – pojašnjenje (osnovne informacije)
• Vizna politika EU-a (osnovne informacije)

Agencija eu-LISA, koja je zadužena za operativno upravljanje informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, obavijestila je ministre i ministrice o pitanjima povezanima s provedbom interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a. Države članice te sustave upotrebljavaju u borbi protiv kriminala, pri nadzoru granica i za upravljanje migracijskim tokovima. Agencija je, među ostalim, izvijestila o trenutačnom stanju u vezi s primjenom tih sustava. Predstavljanje revidiranog vremenskog okvira za postizanje tehničke spremnosti tih sustava planira se za sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove u listopadu.

• IT sustavi za borbu protiv kriminala i osiguranje granica EU-a (osnovne informacije)

Uza sve navedeno, Rumunjska je u dijelu sastanka posvećenom schengenskim pitanjima izvijestila o ministarskom forumu za države članice schengenskog prostora održanom 9. svibnja 2023. Rumunjska i Bugarska obavijestile su delegacije o pilot-projektima u području azila, vraćanja i upravljanja granicama. Predsjedništvo je iznijelo informacije o aktualnim zakonodavnim prijedlozima u vezi sa schengenskim područjem.

Unutarnja sigurnost / izvršavanje zakonodavstva

Predsjedništvo i Komisija iznijeli su najnovije informacije o pokretanju stručne skupine na visokoj razini za pristup podacima za učinkovito izvršavanje zakonodavstva. Ta će stručna skupina za cilj imati izradu vizije načina na koji bi trebalo rješavati postojeće i očekivane izazove u području izvršavanja zakonodavstva u kontekstu tehnološkog razvoja – poput upotrebe elektroničke komunikacije s prolaznim šifriranjem ili služenja umjetnom inteligencijom – te predlaganje preporuka za oblikovanje politika i izradu zakonodavstva EU-a.

Kriminalci sve više zloupotrebljavaju digitalne usluge za počinjenje kaznenih djela. Tijelima kaznenog progona moramo osigurati alate koji su im potrebni za borbu protiv kriminala, a za to je presudan pristup podacima. Uvjeren sam da će stručna skupina na visokoj razini uvelike doprinijeti učinkovitijem izvršavanju zakonodavstva.

Gunnar Strömmer, švedski ministar pravosuđa

Europa se suočava sa sve većim brojem složenih i dugotrajnih kriza, od velikih poplava i šumskih požara do bolesti COVID-19. Usto je zbog ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine prisutan i povećani rizik od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) incidenata. Stoga su ministri i ministrice odobrili Zaključke o jačanju otpornosti svih dijelova društva u kontekstu civilne zaštite, uključujući pripravnost na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje. Članovi i članice Vijeća slažu se da civilna zaštita ima važnu ulogu u jačanju otpornosti EU-a i ublažavanju rizika od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih incidenata.

• Civilna zaštita EU-a

Tijekom ručka razgovaralo se o borbi protiv terorizma i suzbijanju nasilnog ekstremizma. Na dnevnom su redu bile i posljedice koje ruska agresija na Ukrajinu ima na unutarnju sigurnost EU-a i privremenu zaštitu osoba koje bježe od rata.

Predsjedništvo je izvijestilo o trenutačnom stanju u vezi s drugim zakonodavnim prijedlozima, koji se odnose na različita područja: od azila, migracija, granica i viza do pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece.

• Pregled aktualnih zakonodavnih prijedloga tijekom švedskog predsjedanja (6. lipnja 2023.)

  Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:

  EN

Razno

Pod točkom „Razno” Slovenija je predstavila zaključke s ministarskog sastanka Procesa Brdo održanog u Portorožu (Slovenija) 3. i 4. travnja 2023. Okosnica tog ministarskog sastanka bila je rasprava o trenutačnim izazovima u području unutarnje sigurnosti i migracija, s posebnim naglaskom na bližoj suradnji u borbi protiv krijumčarenja migranata. Predsjedništvo je iznijelo informacije o ministarskom sastanku EU-a i SAD-a posvećenom pravosuđu i unutarnjim poslovima zakazanom za 20. i 21. lipnja 2023. u Stockholmu. Delegacija Španjolske, zemlje koja će preuzeti predsjedanje Vijećem, predstavila je svoj program rada.

Sporazum o suradnji EU-a i Ujedinjene Kraljevine u području tržišnog natjecanja

Vijeće je bez rasprave donijelo odluku o odobravanju otvaranja pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom o suradnji i razmjeni informacija u pitanjima tržišnog natjecanja.

Taj će sporazum biti posvećen suradnji s tijelima Ujedinjene Kraljevine nadležnima za tržišno natjecanje u pitanjima povezanima s primjenom prava tržišnog natjecanja EU-a, a njime će se dopuniti Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine koji je stupio na snagu 1. svibnja 2021.

• Odluka Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora

Pravosuđe, 9. lipnja

Vijeće je usvojilo pet općih pristupa, odnosno zajedničkih stajališta o nacrtima zakonodavnih akata EU-a koji su preduvjet za početak pregovora s Europskim parlamentom. Odnose se na unapređivanje borbe protiv organiziranog kriminala, zaštitu javnih rasprava, suzbijanje nasilja nad ženama i kriminalizaciju kršenja sankcija EU-a.

Borba protiv organiziranog kriminala jedan je od glavnih prioriteta švedskog predsjedništva. Zahvaljujući važnim odlukama koje smo danas donijeli povećat će se sposobnost tijela kaznenog progona za borbu protiv organiziranog kriminala, ali i osigurati poštovanje temeljnih ljudskih prava. Time će se ojačati sloboda i sigurnost svih građana u državama članicama EU-a.

Gunnar Strömmer, švedski ministar pravosuđa

• Sloboda medija u EU-u (osnovne informacije)

Povrat i oduzimanje imovine

EU postrožuje pravila o povratu i oduzimanju predmeta i imovinske koristi koji su ostvareni kaznenim djelima. Jedna je od novosti to da bi države članice bile obvezne omogućiti zapljenu bogatstva neobjašnjenog podrijetla pod određenim uvjetima. Članovi i članice Vijeća postigli su dogovor o općem pristupu o tom nacrtu zakonodavnog akta.

• Borba EU-a protiv organiziranog kriminala (osnovne informacije)

Zaštita javnih rasprava

Ministri i ministrice usuglasili su se o općem pristupu o predloženom zakonodavnom aktu o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP). Cilj mu je spriječiti neosnovane ili zlonamjerne sudske postupke protiv novinara i boraca za ljudska prava te utvrditi pravila i pravne lijekove za suzbijanje takvih postupaka. Zahvaljujući predloženom zakonodavnom aktu EU-a osobe suočene sa strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja moći će se koristiti nizom postupovnih jamstava i mjera zaštite.

• Sloboda medija u EU-u (osnovne informacije)

Trgovina ljudima

Postignut je dogovor o stajalištu Vijeća o ažuriranju direktive EU-a o suzbijanju trgovine ljudima. U vrste iskorištavanja obuhvaćene direktivom izričito će se uključiti, među ostalim, prisilni brak i nezakonito posvajanje. Države članice EU-a ujedno moraju osigurati da osobe koje se svjesno koriste uslugama koje pružaju žrtve trgovine ljudima mogu snositi kazne.

Nasilje nad ženama

Vijeće je postiglo dogovor o nacrtu akta o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tim se aktom, među ostalim, u cijelom EU-u namjerava kriminalizirati niz djela kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa te uhođenje i uznemiravanje na internetu. Prijedlog se bavi i prijavljivanjem nasilja nad ženama, mjerama za pružanje potpore i pomoći žrtvama, kao i naknadama i prikupljanjem podataka.

Svaka treća žena u EU-u pretrpjela je fizičko ili seksualno nasilje, pri čemu su počinitelji uglavnom bili njihovi intimni partneri (podaci iz 2014.). Procjenjuje se da je samo u 2020. svaka druga mlada žena bila izložena rodno uvjetovanom nasilju na internetu. Navedeni će prijedlog stoga biti znatan korak naprijed u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja.

• Mjere EU-a za iskorjenjivanje nasilja nad ženama (osnovne informacije)

Kršenje mjera ograničavanja

Vijeće radi na novom zakonodavstvu kojim bi se kriminaliziralo kršenje mjera ograničavanja. Njime bi se utvrdile minimalne kazne za zaobilaženje i kršenje sankcija EU-a. Vijeće je postiglo dogovor o općem pristupu o tom nacrtu zakonodavnog akta.

• Kako i kada EU donosi sankcije (osnovne informacije)

Uz postizanje navedenih pet općih pristupa, predsjedništvo je ministre i ministrice obavijestilo o drugim zakonodavnim prijedlozima u području pravosuđa na čijem se donošenju trenutačno radi: o aktualnim raspravama s Europskim parlamentom o zaštiti okoliša, digitalizaciji pravosuđa te prijedlogu o prijenosu kaznenih postupaka (iz jedne države članice u drugu).

• Pregled aktualnih zakonodavnih prijedloga tijekom švedskog predsjedanja, 6. lipnja 2023.

  Ovaj izvor trenutačno je dostupan samo na sljedećim jezicima:

  EN

Ostale točke na dnevnom redu ministara pravosuđa

Ministri i ministrice razmijenili su mišljenja o pitanju istraga i kaznenog progona kršenja mjera ograničavanja EU-a u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu. Razmijenili su informacije o mjerama koje su u tom pogledu poduzela njihova nacionalna tijela te razgovarali o mogućim primjerima najbolje prakse i glavnim izazovima. Rasprava je pokazala da su takve istrage i kazneni progon zahtjevni, ali i da su mnogi izazovi zajednički svim državama članicama. Brojne delegacije potvrdile su dodanu vrijednost nastavka razmjene informacija i primjera najboljih praksi te daljnje potpore koju Eurojust i Europol pružaju nacionalnim tijelima. U zaključcima od 23. ožujka 2023. Europsko vijeće pozvalo je Vijeće i Komisiju da ojačaju sve potrebne instrumente izvršavanja i da u tu svrhu zajedno s državama članicama oblikuju potpuno koordiniran pristup.

Tijekom ručka razmijenjena su mišljenja o pravosudnim aspektima borbe protiv organiziranog kriminala i ravnoteži koju treba uspostaviti između potrebe za učinkovitim istražnim mjerama i zaštite temeljnih prava.

Ministri i ministrice primili su najnovije informacije o Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), koji je započeo s radom u lipnju 2021. EPPO je u 2022. pokrenuo 865 istraga, koje su dovele do 1117 trenutačno aktivnih istraga, s procijenjenom štetom od 14,1 milijarde eura.

Predsjedništvo je predstavilo napredak postignut u pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i razmotrilo što još treba učiniti kako bi se taj cilj postigao.

Predsjedništvo je objavilo zaključke o sigurnosti LGBTI osoba u Europskoj uniji.

Razno

Švedsko predsjedništvo iznijelo je informacije o ministarskom sastanku EU-a i SAD-a posvećenom pravosuđu i unutarnjim poslovima zakazanom za 20. i 21. lipnja 2023. u Stockholmu. Latvija je obavijestila delegacije o konferenciji ministara i ministrica pravosuđa Vijeća Europe koja će se održati u Rigi 11. rujna 2023.

U vezi s prijenosom osobnih podataka trećim zemljama Komisija je izvijestila o preispitivanju odluke o primjerenosti za Japan, radu na okviru EU-a i SAD-a za zaštitu podataka te Pregledu stanja u području pravosuđa za 2023.

Slovenska ministrica obavijestila je delegacije o pregovorima i donošenju nove konvencije o međunarodnoj suradnji u istragama i kaznenom progonu genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina.

Na kraju sastanka predstojeće španjolsko predsjedništvo predstavilo je svoj program rada.