Skip to content

Jedinstveno tržište EU-a

Jedinstveno tržište omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i osoba. Olakšava svakodnevni život, pospješuje rast i potiče inovacije.

Jedinstveno tržište EU-a: prednosti, činjenice i brojke

Jedinstveno tržište EU-a uspostavljeno je 1993. i jedno je od najvećih postignuća Europske unije. Njime se na cijelom području EU-a jamči slobodno kretanje robe, usluga, osoba i kapitala, odnosno takozvane četiri slobode.

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu građani EU-a mogu živjeti i raditi bilo gdje u EU-u, što im pruža bolje mogućnosti zapošljavanja. Potrošačima jedinstveno tržište osigurava veći izbor visokokvalitetnih usluga i proizvoda, pri čemu mogu imati povjerenja u to da su ti proizvodi i usluge sigurni i okolišno prihvatljivi.

Jedinstveno tržište potiče trgovinu jer zahvaljujući njemu EU ima veću važnost kao globalni trgovinski partner. Njime se usto potiču rast i konkurentnost, a poduzećima iz EU-a otvaraju se nove prilike jer im je omogućen pristup domaćem tržištu s 449 milijuna potrošača.

Iz perspektive budućnosti, jedinstveno je tržište:

  • ključ uspjeha EU-ove zelene i digitalne tranzicije
  • u središtu nove EU-ove industrijske strategije
  • pokretač EU-ove konkurentnosti, rasta i oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Program EU-a za jedinstveno tržište za razdoblje 2021. – 2027.

U travnju 2021. Vijeće i Europski parlament donijeli su program EU-a za jedinstveno tržište za razdoblje 2021. – 2027.

Glavni su ciljevi tog programa:

  • povećanje učinkovitosti jedinstvenog tržišta
  • potpora konkurentnosti poduzeća iz EU-a, posebice malih i srednjih poduzeća
  • olakšavanje razvoja učinkovitih europskih normi
  • osnaživanje i zaštita potrošača
  • osiguravanje održivog i sigurnog lanca opskrbe hranom
  • promicanje zdravlja ljudi, životinja i bilja te podupiranje dobrobiti životinja
  • uspostava okvira za financiranje visokokvalitetnih statističkih podataka.

Novim se programom objedinjuje niz aktivnosti koje su se prije financirale odvojeno, kako bi se njima učinkovitije upravljalo. Uključuje i nove inicijative za unapređivanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta.

Ukupan proračun programa iznosi 4,2 milijarde eura.

Europska priča o uspjehu

Jedinstveno tržište u 2023. obilježilo je 30 godina postojanja. Već više od tri desetljeća jedinstveno tržište pokreće gospodarski rast i uvelike olakšava život ljudi.

Jedinstveno tržište EU-a u brojkama:

  • u 2021. BDP jedinstvenog tržišta iznosio je 14 522 milijarde eura
  • 17 milijuna građana EU-a živi ili radi u zemlji Unije koja nije njihova matična država
  • trgovina na jedinstvenom tržištu zaslužna je za 56 milijuna radnih mjesta.
Ilustracija žene i dvojice muškaraca; u pozadini se nalazi karta na kojoj su prikazane države članice jedinstvenog tržišta EU-a.
30. obljetnica jedinstvenog tržišta EU-a (Infografika)

30. obljetnica jedinstvenog tržišta EU-a (Infografika)

Jedinstveno tržište kao ključan čimbenik zelene i digitalne tranzicije

Zeleno jedinstveno tržište

Jedinstveno tržište može imati odlučujuću ulogu u prelasku na kružno i klimatski prihvatljivije gospodarstvo. EU je poduzeo inicijative kojima želi u potpunosti iskoristiti potencijal za stvaranje maksimalnog broja mogućnosti i za poduzeća i za potrošače. Europskim zelenim planom, kojim je utvrđen cilj da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent, EU je uspostavio novi okvir za preobrazbu jedinstvenog tržišta.

Ekološki dizajn za održive proizvode

Vijeće je u svibnju 2024. donijelo nove zahtjeve za ekološki dizajn održivih proizvoda.

Novom uredbom utvrđuju se minimalni zahtjevi za gotovo sve proizvode koji se prodaju na tržištu EU-a. Ti zahtjevi uključuju:

  • trajnost proizvoda i mogućnost ponovne uporabe, modernizacije i popravka
  • mogućnosti ponovne proizvodnje i recikliranja
  • energetsku i resursnu učinkovitost.

Uredba uključuje i novu „digitalnu putovnicu za proizvode”, koja poduzećima i potrošačima pruža informacije o utjecaju proizvoda na okoliš.

Putovnica će olakšati recikliranje i popravak proizvoda te praćenje opasnih tvari duž lanca opskrbe.

Digitalno jedinstveno tržište

Digitalnim jedinstvenim tržištem žele se ukloniti prepreke s kojima se građani i poduzeća suočavaju pri korištenju internetskim alatima i uslugama. Digitalno jedinstveno tržište uklanja ključne razlike između svijeta na internetu i onoga izvan njega, čime se otvaraju nove mogućnosti za poduzeća i stvara okružje u kojem se digitalne usluge mogu dalje razvijati.

Paketom o digitalnim uslugama, koji je Komisija predstavila u prosincu 2020., ažurira se pravni okvir EU-a kako bi držao korak s digitalnim tehnologijama, poslovnim modelima i uslugama, koji se mijenjaju dosad nezabilježenom brzinom.

Paket se sastoji od Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima. Novim se pravilima želi uvesti bolje upravljanje digitalnim prostorom i digitalnim uslugama, među ostalim platformama društvenih medija.

Akt o digitalnim uslugama

Cilj je Akta o digitalnim uslugama stvoriti sigurniji digitalni prostor za korisnike i poduzeća te zaštititi temeljna prava u digitalnom okružju. Vijeće je Akt o digitalnim uslugama donijelo u listopadu 2022.

Akt o digitalnim tržištima

Akt o digitalnim tržištima usmjeren je na osiguravanje jednakih uvjeta za sva digitalna poduzeća kako bi se zajamčio konkurentan i pravedan digitalni sektor te potaknuli rast i inovacije. Vijeće je Akt o digitalnim tržištima donijelo u srpnju 2022.

Industrijska strategija EU-a

U ožujku 2020. Europska komisija predstavila je novi paket o industrijskoj politici, koji je uključivao i novu industrijsku strategiju za Europu.

Komisija je u svibnju 2021., za trajanja pandemije bolesti COVID-19, ažurirala svoju komunikaciju o novoj industrijskoj strategiji EU-a, slijedom zaključaka Vijeća o tome kako produbiti jedinstveno tržište EU-a za snažan oporavak i konkurentnu, održivu Europu, donesenih u rujnu 2020.

U toj je komunikaciji Komisija ponovno potvrdila svoje prioritete iz 2020., ali i predstavila nove mjere za snažnije jedinstveno tržište, posebice u kriznim vremenima.

Ažurirana industrijska strategija usmjerena je na:

  • jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta na poremećaje
  • rad na tehnološkim i industrijskim strateškim ovisnostima EU-a
  • ubrzavanje digitalne i zelene tranzicije industrije.

Otpornost jedinstvenog tržišta

Nedavne krize ukazale su na potrebu za funkcionalnim jedinstvenim tržištem. EU radi na jačanju svoje strateške autonomije, posebice s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 i rusku invaziju na Ukrajinu, kako bi osigurao lance opskrbe i smanjio svoju vanjsku ovisnost.

U zaključcima Europskog vijeća kao ključan je cilj Unije utvrđeno postizanje strateške autonomije, uz istodobno očuvanje otvorenog gospodarstva. Strateška autonomija široko se definira kao smanjenje vanjske ovisnosti u strateškim područjima.

EU je poduzeo mjere za povećanje otpornosti jedinstvenog tržišta, održavanje ulaganja i pružanje potpore poduzećima.

Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu

Vijeće je u rujnu 2024. donijelo Akt o izvanrednim okolnostima i otpornosti na unutarnjem tržištu (IMERA).



Cilj je IMERA-e predvidjeti učinak budućih kriza, pripremiti se za njih i odgovoriti na njih iskorištavanjem snage unutarnjeg tržišta.

Na temelju iskustava stečenih tijekom izvanrednih situacija kao što su COVID-19, ruski rat protiv Ukrajine i kriza opskrbe energijom, novim mehanizmom ojačat će se unutarnje tržište u kriznim vremenima:

  • olakšavanjem kretanja robe, usluga i osoba
  • praćenjem lanaca opskrbe
  • osiguravanjem pristupa kritičnoj robi.

Obvezno licenciranje

EU radi na novim pravilima za obvezno licenciranje primjenjivima u cijeloj Uniji u slučaju krize.

Obvezna licencija mogućnost je da vlade trećim stranama dopuste uporabu patenta bez odobrenja nositelja prava na patent.

Mehanizmi obveznog licenciranja trenutačno su uređeni na nacionalnoj razini. U slučaju prekograničnih kriza ili izvanrednih situacija to može otežati slobodno kretanje kritičnih proizvoda ili usluga na unutarnjem tržištu ili uzrokovati nestašice određenih osnovnih proizvoda u nekim državama članicama.

Obvezno licenciranje trebalo bi dopustiti tek nakon aktivacije režima za izvanredne ili krizne situacije na razini EU-a.

Vijeće je donijelo stajalište o toj uredbi 26. lipnja 2024.

Praćenje jedinstvenog tržišta

Komisija je 2021., nakon poziva Vijeća da procijeni otpornost jedinstvenog tržišta, objavila prvo godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu. U njemu je analizirala posljedice krize na jedinstveno tržište, među ostalim na 14 industrijskih ekosustava. Izvješće uključuje i ključne pokazatelje uspješnosti za analizu gospodarskog razvoja i praćenje ostvarenog napretka.

U veljači 2022. Europska komisija predstavila je drugo godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu. U njemu je opisano stanje jedinstvenog tržišta, a posebna je pozornost posvećena gospodarskom oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Utvrđene su i potrebe za ulaganjima zahvaljujući kojima bi jedinstveno tržište postalo otpornije.

Godišnjim izvješćem o jedinstvenom tržištu objavljenom u siječnju 2023. obilježava se 30. obljetnica jedinstvenog tržišta. U njemu se analizira uloga jedinstvenog tržišta u trenutačnom geopolitičkom kontekstu i opisuje se kako jedinstveno tržište povećava konkurentnost EU-a i doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji.

U izvješću za 2024. podrobno se opisuju konkurentske prednosti i izazovi jedinstvenog tržišta te prati napredak u skladu sa skupom ključnih pokazatelja uspješnosti utvrđenih 2023.

Uloga Vijeća u produbljivanju jedinstvenog tržišta EU-a

Europsko vijeće pruža političke smjernice za politike EU-a. U novom strateškom programu za EU za razdoblje 2019. – 2024., koji je donijelo Europsko vijeće, jedinstveno tržište utvrđeno je kao ključno sredstvo za razvoj gospodarske osnove EU-a.

Čelnici i čelnice EU-a u tom su programu usto zatražili integriraniji pristup kojim bi se povezale sve relevantne politike i uklonile sve preostale neopravdane prepreke.

Vijećeza konkurentnostodgovorno je za pružanje strateškog doprinosa iz perspektive država članica. Također prati provedbu predloženih mjera.

Ako je predstavljen zakonodavni prijedlog, Vijeće donosi zakonodavstvo. U većini slučajeva primjenjuje se redovni zakonodavni postupak, u okviru kojeg Vijeće i Europski parlament odlučuju kao suzakonodavci.

Radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta (SMET) forum je u kojem države članice EU-a i Komisija mogu raspravljati o tome kako ukloniti prepreke koje su i dalje prisutne na jedinstvenom tržištu. Ta radna skupina osnovana je 2020. u cilju olakšavanja neometanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta.

Vijeće je u svibnju 2024. pozvalo na donošenje nove strategije za jačanje unutarnjeg tržišta EU-a s naglaskom na:

  • učinkovitijem regulatornom okviru prilagođenom zelenoj i digitalnoj tranziciji te globalnim okolnostima koje se brzo mijenjaju
  • jačanju četiriju sloboda
  • upotrebi jedinstvenog tržišta kao globalne normizacijske sile.
Teme